HE RONGOMAI NO HERETAUNGA.
ITE 9 o nga ra o Hune nei ka mate a Whaiatua, te koka o Taranaki Te Uamairangi. I mate tonu ki tona kainga ki Ohiti, Heretaunga. He roa ano aia e whawhai ana ki tona mate, aka ngaro nei. Ko tetahi tonu tenei o nga wahine rangatira o roto o Heretaunga nei puta atu hold ki nga rohe o Te Arawa. I tangihia ia ki Omahu. He maha nga tangihanga o ia hapu, o ia hapu o Heretaunga ake nei, puta atu Id Otaki, ki Patea, Ida Taupo, ki Te Arawa, me era atu wahi i tae mai Id Omahu. Kotahi wiki ia e takoto ana i Omahu, a no te Ratapu te 16 o nga ra ka mauria kite Waipatu, a i te ahiahi ka nehua. I tapuketia tonutia ki runga ki tona rangatira, ki a Te Uamairangi He tokomaha tangata Pakeha me nga tangata Maori i tae mai lei tona nehunga. Ko nga Minita me nga kai karakia na ratou i tuku : ko Rev. Aata Wiremu, H. Manaro, W. T. Pereiha, Hoera Rapaea, me Tamati. I te 21 o nga ra o Mei ka mate ki Porangahau a Henare Te Atua. He tangata rangatira, he tangata rongonui hoki no roto no enei takiwa puta noa ki Wairarapa, ki Whanganui, ki Taranaki tae atu kiTuhoe me era atu wahi. He tangata ia i whai i nga tapuae o nga tipuna, are. he mohio kite korero i nga korero o mua. He uri ia no nga tangata na ratou nei i whakatakoto tetahi rohe e karangatia ana te ingoa ko te " Pootiririkore." 1 whakaturia e ratou te whare mo taua rohe, ka huaina te ingoa ko "Tapurutu," ko te taketake ko te " Rongomaraeroa." Ko te whakatauki o roto o tenei rohe ko tenei: " Ko te iwi ma te kuri, ko te kiko mete motu ma te tangata." Ko nga whakaniarama mo enei ingoa ko enei e whai. ake nei:— Pootiririkore. —Ko te riri mete kino kia kaua e mahia i roto i tenei rohe. Tapurutu.— Nga kino katoa o mua me mum, ara nei tapuru katoa ki roto ki a Tapurutu. Hautekohakoha. —Ko nga tangata o tenei rohe kia noho tonu i runga i te hakoakoa, ara kia kohakoha tonu ake, ake, ake. Rongomaraeroa. —Ko te rangemarie, mete aroha noa kite tangata hei taonga pumau mo roto i tenei rohe ake, ake, ake. Te whakaniarama o te whakatauki, " Ko te te iwi ma te kuri, ko te kiko mete ngako ma
te tangata." Ko te uaua, ko te riri, mete kino ma te kuri ; ko te pai, ko te aroha, mete rangimarie ma te tangata. I roto i nga wa o te pouri, o te pakanga ka man enei kaumatua ki tenei whakaaro nui, ka takoto hold tenei robe. Ko te hua tuatahi o tenei tikanga nui ko Te Kooti. I tenei wa ko te moni a te Kawanatanga i runga i te upoko oTe Kooti £I,OOO. I roto tonu i tenei wa ka whakatika ake a Henare Te Atua ka haere ki a Tuhoe, ka mauria mai e ia a Te Kooti, a noho ana ki roto ki a Tapurutu. Ko te maunga tenei o te rongo ki a Te Kooti. Koianei nga mahi a tenei tangata a Henare Te Atua. Haere ra e koro ! haere ki o matua, ki o tipuna.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/PIPIWH19120601.2.6
Bibliographic details
Pipiwharauroa, Issue 169, 1 June 1912, Page 5
Word Count
558HE RONGOMAI NO HERETAUNGA. Pipiwharauroa, Issue 169, 1 June 1912, Page 5
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.