PITOPITO KORERO.
I riro i te tiiraa o Rev. Wepiha Wainohu te kapu putupooro o Te Wairoa. Te utu o te karinga i tetahi rua kotahi mo te rerewe o Hokitika ki Otautahi e Ko te mahi a nga pakeha matau he tirotiro tonu i te ahua o te whetu o Kopu me kore e kitea he tangata kei runga no te mea i rite tonu te ahua ki to tatou nei ao. Ka torn te kau tau ka pahure nei ka kiia e tetahi tangata o Itari ko Schiaparelli te ingoa, i kitea e ia he awakeri nunui x runga o Kopu. I te tau 1905 ka whakaahutia e tetahi tangata o Amenka ana awakeri, kei te whaiano taua tangata kia tino marama rawa. Ki tana ki he hukapapa kite whangai i aua awakeri. Ko aua awakeri na te tangata ano i kerb E tata ana ki te 500,000,000 te nui o nga tangata o Haina, e4O kite 50 i roto ote 100 o enei miriona e kai ana i te kai kino nei i te opiuma. Ka 27 nga tau o Wepu, tiarnupiana hoe poti o te ao ka 8 nga tau i hoe ai ia, ko tana mahi he parakimete. Kua rite he reihi ma raua ko Tressider o Poihakena, a lera tau. Kua tae mai ano te wero a Durnan o Kanata. Ko te moni (5 te reihi a Wepu raua ko Taone £iooo. Ite whaikorero a Apirana Ngata ki a Wepu i Poneke i mea a Apirana kia oti iho te kapu hoe poti kite Whenua ote Maori. He whakatauki na te Maori: "He rangai maomao ka taka i tua o Nukutauria e kore e hokia." Kua oti noa atu i te pakeha te hanga he kaipuke whawhai rere a manu ai mete pupuhi ano i ana pu. Pakeha ! pakeha!
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/PIPIWH19070901.2.15
Bibliographic details
Pipiwharauroa, Issue 114, 1 September 1907, Page 9
Word Count
305PITOPITO KORERO. Pipiwharauroa, Issue 114, 1 September 1907, Page 9
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.