Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TE AO KATOA.

Tonga. — I rere tetahi kaipuke ko Salote te ingoa, no te pakeha engari he Maori nga tangata o runga e 60 hoki nga pahihi Maori. 1 te pakarutanga o tenei kaipuke mate katoa nga tangata kore rawa he morehu. Moroko. —Kei te noho kino tonu a Moroko. I tetahi ata kohu ka kokiritia a Casablanca e nga Arapi, ka whawhai. Ahakoa puhia e uta, puhia mai hoki e nga manuao kore rawa i hoki nga Arapi, ko tou ratou rangatira he Avhero katoa nga kakahu, i runga tae noa ki raro. Ahakoa pehea te pupuhi atu a nga hoia Wiwi kore rawa taua tangata i mate. I te whatinga o tona iwi ka whawhai ko ia anake, a kore rawa ia i tu. Kaha atu te riri a nga Arapi, e toru a ratou kokiritanga, e wha haora i whawhai ai ka mutu, ka hoki ki tua o nga maunga. Kua whakaturia e etahi o nga hapu o Moroko ko Mulai Halid, teina o Abdul Aziz, Huratana o Moroko, he huratana, ara, hei kingi. Kua tae te tono a Mulai Halid kite huratana kia tukua mai ki a ia te torona. Ko te take i whakaturia ai he huratana hou, he whakaaro no nga Moa he mea hoko na to ratou kingi te whenua kite Wiwi. Kua tono te pirimia a te huratana ki a whawhaitia tona teina kei ahua tokoiti ana ana tangata. I te whawhaitanga o nga hoia a te Kawanatanga ki a Raihuri hinga ana i a Raihuri, whati ana. Kua tautoko etahi o nga hapu i a Raihuri. Kahore i te mohiotia kei hea ranei a Raihuri raua ko Ta Hare Makarini. Kua tae mai te reta a Makarini ka nui tona mate. Kuaneke ake i te 1000 Moa kua mate, a kei te riri tonu i enei ra. Buhia. —Kua tae te tono a Ruhia ki Ingaarangi kia hanga he manuao . mona kia £'], ooo, ooo,te utu o aua kaipuke katoa. Ka 30,000 nga tane, nga wahine o Waraho, he taone no Ruhia kua hereheretia ki Haipiria i te tau kotahi, mo te tu kite Kawanatanga. Taranawaara. — I runga i te motini a Tianara Pota whakaaetia anae tana kawanatanga

kia hoatu hei aroha ki a Kingi Eruera tetahi taimana nui (Cullinan Diamond). E inihi te roa, te whanui te matotoru, ko te taumaha e 3000 kareti. Na tetahi pakeha tenei taimana i kite e takoto noa ana, e puta ana i roto ite oneone. Kei te ,000,000 pea te utu o tenei kohatu. Hawaii. —Kua tae mai te waea o Hana Paraniko, e mea ana kua u a Piriniha Arepai 0 Tahiti ki Honoruru, Hawaii, e marena ana laki a Kuini Liliuokalani o Hawaii. Ka 50 nga tau o Ririuokarani, ko ia te kuini whakamutunga o Hawaii, ka turakina nei te kingitanga e te Kawanatanga o Amerika; ko te kingi o mua atu i a ia ko Kalakaua. Pahia. Kua kohurutia te pirimiao Pahia, e ai te korero, ko te take he hold whakamuri no ana tikanga ki nga wa ano o te kuaretanga, ko tehiahiahoki o te iwi kia aru Pahia i nga iwi kaha. Ko te ahua hoki o Pahia i enei ra ko tona ahua ano o nga mano tau kua pahure nei.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/PIPIWH19070901.2.16

Bibliographic details

Pipiwharauroa, Issue 114, 1 September 1907, Page 10

Word Count
543

TE AO KATOA. Pipiwharauroa, Issue 114, 1 September 1907, Page 10

TE AO KATOA. Pipiwharauroa, Issue 114, 1 September 1907, Page 10