WHANOTATA KA AITUA.
Ki te Etita oTe Pipiwiiarauroa. EHOA tena ra koe. . He kupu ruarua mahau e tuku atu ida rongo te motu. No te Hatarei 14 o Hurae 1906, ka tu te Hui karakia a tetahi roopu apotoro tohunga i rare i te mana tohungatanga o Wereta, ki to ratou tino pa ki Papawea, he pa tenei kei te wehenga o Waiapu wai raua ko Makatote. He pa teiei kaore i tahuri i nga puke o mua, hei tenei waipuke ka tahuri. Ko te ra i tahuri ai ko te Wenerei 18. I roto i nga ra e toru e ua ana e tuturi ana ratou kite inoi i taua ra kaore i taea te tuturi i te kaha o te wai kite rere. Ko te waahi oto ratou waahi i puta ki runga ite wai e rua puta mete hawhe. No te poo teTaite ite 10 karaka ka mutu haere te ua, i te 6 karaka i te ata ka tawhaowhaote ua. Ka karanga to ratou tohunga ki mm wahine kia whakawerangia he wai hei unuunu ma ratou. Ka awatea haere ka whakaukau ratou ki uta, ka heke hoki te waipuke. Ko etahi o tenei roopu he karakia kore no te paanga mai o te mate ka karanga noa iho Ida whakaorangia ratou. Ko etahi o nga apotoro i whanotata ka riro i te Waipuke i runga i te whainga mai ki a ratou wahine me nga tamariki. Nui atu te tangi o nga tangata mo to ratou roopu ite honea tanga mai. Ko lenei aitua koi rile ai ki nga poropititanga o Wereta i roto i ta ratou hui i tu ki Uawa. No reira hoki ka poropitia te wind taumaha e latu ana i te 20 o nga ra o Hurae ki roto o te rohe o Waiapu. Kaati kei te huihui katoa nga roopu apotoro tohunga i roto i enei ra kite karakia kia araia atu taua whin kia kaua e tatu kite rohe o Waiapu. He nui te whakamanamana o taua tu roopu i runga ake ito te timuaki nana te mahi tohunga. Kei te whakaeke tonu nga tangata i raro i tenei roopu kite tangihanga mo to ratou orangatanga mai. "Ka kino te haere a te mahi lohu-
nga" Hei konei mutu ai nga kupu. Heoi in a Nehe Pakan'ui. Hiruharama, Hurae 19U1, 1906.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/PIPIWH19060801.2.15
Bibliographic details
Pipiwharauroa, Issue 101, 1 August 1906, Page 11
Word Count
391WHANOTATA KA AITUA. Pipiwharauroa, Issue 101, 1 August 1906, Page 11
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.