HUI KAWANGA WHARE NUI.
Ki te Etita o Te Pipiwharauroa. EHOA, tena koe! te kai whakahaere o ta tatou manu e tioro nei i te raumati. E hoa, tukua atu ena kupu e mau i raro iho na hai titiro ma nga iwi o nga motu nei, o Aotearoa, mete Waipounamu. Koia tenei nga kupu. ' No te 20 o nga ra o Pepuere 1903 nei ka tu tetahi hui kawanga whare nui ko tona ingoa ko Rongo-mai-Aniwaniwa. Itu tenei hui ki Te Rahui, Waiapu, ko taua hui na Kahukura he kohi moni hai whakamama i o ratou taimahatanga i runga i te mahinga i tenei whare nui. Koia tenei ko nga pariha i tae mai a ratou kohi— Te papa o te pereti, Kahukura me Turanga / 127 , o Pariha o1 e Pohutu 24 10 o Pariha oTe Wheuki me Hikataurewas 6 o Pariha o Tuparoa 20 o o Pariha o Whareponga 24 o o No Tokomarn Na Hirini Tawhara, raua ko Wahanui 146 Pariha o Whangara Paikea 106 No Whangara ano Na Hemi Kauta i homai ki a Reihana 1 10 0 Ranginui Uawa, Na Ereti, me ona matua, me ona tipuna 950 Pariha o Turanga, te kura Mahaki te Huauri 14 n 0 Pariha o nga pakeha, Mirina 150 No te kaunihera, Raeana IO 0 Hui katoa te moni kohi o tenei hui £226 6 o Ko nga wawahanga tenei ki runga i n<r a raruraru ote whare £ 5 11 4 1 toe iho i aua raruraru o te whare /‘So 13 8 Kati i wawahia ano e te komiti tenei toenga moni :— 6 Ite Were aTe Wiremu /20 o o Ite Hui ki Heretaunga 10 o o Ite kura kotiro i Akarana 10 o o I nga raruraru ano a Kahukura 10 o o I toe iho haitiaki ite whare-karakia 30 13 8 Heoi ano, Na to koutou hoa pono Na Reihana Moari.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/PIPIWH19030601.2.9
Bibliographic details
Pipiwharauroa, Issue 64, 1 June 1903, Page 6
Word Count
315HUI KAWANGA WHARE NUI. Pipiwharauroa, Issue 64, 1 June 1903, Page 6
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.