Page image

RELATIVE TO THEIR LANDS.

7

A.—No. 16.

I also enclose another petition from two hundred and seven Natives of Waiapu, which is headed by Morgan, a well-known loyal chief. The names of the petitioners were signed in open runanga by the Bey. Mohi Turei. I have, &c, J. W. Breece. To His Excellency Sir George Bowen, Governor of New Zealand.

Enclosure 1 in. No. 2. Copy of a Petition from East Coast Natives to His Excellency the Governor. Xi a Ta Hori Paiiene, Kawana o Nui Tireni. Uawa, 24 Maehe, 1868. E HIKA, — Tena koe, koutou me to wahine, me o tamariki. Haere mai hei kai whakahacre tikanga mo te motu nei, haere mai rapua etahi Ture hei whakakotahi i nga iwi c rua i te Pakeha me te tangata Maori. Kia ora tahi ai ratou i runga ito rangimarietanga ite aroha hoki o tetahi ki tetahi. Kua kitea hoki te he o te mahi tautohe. Ka peke to matau mihi, ko tenei, kia tau ai te Atawhai o te Atua ki a koutou ko o whanaunga. E hika, whakarongo mai koe ki to matou inoi. Tenei to matou mate ka whakapuakina atu ki a koe ko te wffienua o tenei tahatika. E pouri ana matou mo o matau whenua c tohea nei etc Kawanatanga kia riro ia ratou, hei utu mo te hara o etahi o nga tangata o tenei taha i uru kite whawhai. E hika whakarongo mai koe, no mua tenei whawhai kua rua nei nga tau me te hawhe i mutu ai taua whawhai, kihai nga tangata katoa i uru ki roto, otira naku na te tangata Maori i pehi i taua riri, ehara ite Pakeha anake. He maha nga tangata o tenei tahatika i whakatika kite pehi i tenei kino. Me i kore te kaha o nga Maori kite pehi i te riri kite hapai patu i runga i te taha Kawanatanga kihai i hohoro te mutu te kino. Inahoki te kupu a Kawana Kerei kia matou na te kaha o nga Bangatira Maori kite pehi i te kino, ka ora nga whenua o tenei taha o te motu, me ta Te Makarini kupu hoki i to mutunga ote whawhai: " Tikiua whakahokia mai o koutou whanaunga ite koraha notemea kite pa tuarua te kino ki konei, ka riro te whenua i taku ringa." Na reira matau i mohio ai he whakaora tena i te whenua ki a matou, kahore hoki kia pa tuarua te kino, kihai i puta he kupu tango whenua i te mutunga ote whawhai. Otira i mahi matou kite reti i o matau whenua. I tukua mai hoki eto Kawanatanga tetahi tangata o ratou ki konei kite hoko whenua, kihai i painga c nga tangata na ratou nga whenua kia hokona. Muringa iho ka kimi ratou i etahi tikanga kite tango ite whenua. Ko te Kooti i panuitia kia tv hei whakawa i a matou whenua i pehia c 'te Kawanatanga, ko te rua tenei o nga tau i tohc tonu ai matou kia tv ai to Kooti. Ko wai ka tv ka pehia ano a taea noatia tenei ra kua hinga nei, a i roto i aua marama katoa c pehi nei ratou ite Kooti kia kaua c tu. Kei te tohe tonu ratou kia whakaae matou kia hoatu o matou whenua kia ratou, kahore tetahi huarahi i mahue, ko to whakapati, ko to. whakawehiwehi ko nga tini raweke katoa. Heoi kahore matau c mohio kite take i peneitia ai te whenua i a matou kua mutu noa atu hoki te pakanga, na matau tahi hoki i pehi i te kino ehara i te Pakeha anake, a heoi ano ta matau hiahia -he noho tonu i raro i te maru o Kuini. E hika, whakamutua rapea c koe enei whakarauraru, waiho o matou whenua kia whakawakia i runga i te Ture Mo Nga Whenua Maori Anake, kaua i runga i tenei Ture tango whenua. Heoi, ka huri tenei. Na matou na o hoa aroa. 'Karauria Pahura Hirini Tupara Hori Keremana Eru Hoki Paora Tv Hohua Kawha Herewira Taka Tamati Koaka Hora Bangiuia Hdrini Tikera To Hata To Kani Te Harawira Arapeta Kurekure Horipotini Wera Te Teira Whangai Te Betimana Kokopu Hemi Taiu Koroniria Te IJruroa Hohepa Tue Te Teira Huihui Henare Buru ■ Te Tirimana Pikohuai Hami Tare . Henare Tukemata Eru Whana Tamati Mahe Hohepa Mini Hemi Whenua Patihana Aukomiro Baniera Kohi Henare Pari Hona Polio Karepa Kautuku Mangai Paratene Kamura Pene Mua Hapeta Maitai Wanui Nepia Tahuna Bawiri Wetewete Paki Te Amaru Hemi Tawhitawhi Kereopa Potaka Watene Motu Wiremu Te Amaru Tahauru Pere Noanoa Tamehana Tauru Peke Te Kahuro Tiopira Tawhitawhi Beweti Bangi Kerena Hori Te Tou Hataraka Tawhitawhi Hami Noanoa Paora Tuku Nikorima Tapahu Hiri Moraka Hami Toropo Wi Peperema Tuku Eru Tete Hona Moraki Pera Kapo Maka Hapai Te Tana Maitai Benata Mokaki Wi Kinihori Wi Koro Harawhira Kahaki Ihaia Tahuna Pera Puki Bapata Parera Hakiaha Bipoka Aparana Tapi Hirau Hori Te Ori Horomona Keu Baraire Palene Noanoa Ihaia Waro Eru Makeke Epiniha Matamata. Matiu Tawai Horomona Betu Maka Pakeha Hoani Muku Tumauri Eero Pirika Kara Kouraateuwhi tvalii o Hori Pohane Tamihana Kaharau. Karaitiana Ngeungeu Uawa. Apirana Pahira Perenara Pereha Wi Patara Bangi Peka Pohe Whangara. Hare Takararo Mokena Huatau Piripi Pahina Kerehona Pivvaka Hakaraia Whango Miriama Tuhiti Kereama Tamararo Butene Korona Wi Whango Hare Tanga Hohepa Harapa Hone Niwa Mikaera Bekoreko Hare Waikare Bore Porangi Paki Tuatara Pcbimana Bekoreko Arapeta Komaru Baora Tutu Maaka Tarahanga Kihi Tupara Waru Hunia Ahipcne Tokanui Anaru Ngongoro Harawhia Tupara Heremaia Paka Hirini Tautau Tamati Te AraLu 3

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert