WHIRIWHIRINGA.
Kite whakaaro te tangata he hanga iti te here i te arero, e noho ana ia i runga i te poauau; he takiwa ano hei kopinga mo nga ngutu; a pai ke ake te tangata noho hu, ahn koa tohunga kite korero.—Purutaki. Ko ia e tuhituhi ana i nga kupu bei puakanga mo 1011 a raangai; a, e hopohopo ana ki le korero i nga mea e luhiuihia ana e ia, e peiiei ana me le wut übi, i te kakahu hipi, he penei ranei mete hipi ite huru wurubi. —Ratyata.
Ko te murunga hara te mabi nui, te mahi pai mo nga langaia katoa; abakoa kite kore e oli i au le mea lika, te mea a rot) a, te mea tohunga ka oli i letahi atu; oliia, kahore he tangata hei muru i nga liara o loku hoariri kei au anake ano lena.—Roari E. Hepata. Ko le tangata manawapopore e noho noa ana, engia ano mona anake le ao i banga ai, ebara ia ile mea banga mo le ao; be kohi i nga mea kaloa. kahore kau he wbakaboronga i leiahi.—Dauta. Tokorima nga boa riri ole marie kei rolo i le tangaia e noho ana, ko te apo, ko le wbakakake, ko le pubaebae, ko le riribau, ko le whakapehapeha; ki le peiaaiuenei lauwliiaqga, he rangimarie le lukuuga iho.— Petaraka. Whakakararehe ai le tanga(a kite langaia i runga i nga ahua kaloa; kua kuri raorimori, inamaia, kua raiona ngunguru, kua pokiba wbenako, kua wuruhi muru, kua laniwha kowhao rua, kua tutei-a-koburu, kua kaeaea boro kai.—Kauri. Ko le riri a le arero kino e buri ana ki runga Iti le langaia pai, e penei ana me le mangai e loki ana e le paoa i puhipubia ki ruuga ki le mata ole laimona, e whakangaro ana i le bumarielanga i le wahi polo, olira, e laea ano le muru i nga para i pokea ai, a, ka boki< pai aiu taua kobalu kite langaia nana ia laonga.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18621216.2.43
Bibliographic details
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 27
Word Count
330WHIRIWHIRINGA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 27
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.