TE MATE HAUAITU.
Tera he tangata haere i te tahataha o Koterangi, a i runga i tona poheahea ka na te takutai o te moana nui te haerenga, he one. Ko te wahi hei kokenga atu i tera akau kei te tai tatu, ti id u aiu ranei, ekore e haerea i ie pipitanga mai o te lai, na le mea lie pari tu, kei rokohwa kahore he pikitanga i le pari liii tonii. Ahuareka lonu le tanguta ra, tiliro ake ko nga pari tu, liiiro ake ko te ngaru e aki ana kite one, warea noaiia ki te pera, te ai he mahara, nui noa te paringa mai ole lai. Te t,u mai te tangaia i runga i le pari, kite rawa i laua tangata e haere whakaloi ana i le one, ka pana ake le aroha o tona ngakau, lieke ana, karanga nui aiu ana kite tangata ra, whakalupatoria iho, mea aiu ana, M Ki le haere aiu koe i lenei pikitanga, ka mate koe. E pari mai ana te tai; kua ngaro to ara i haerea mai na, a kua lata te lai ki le ngulu ote pari i mua aiu i a koe; heoti nei he putanga mou. ko lenei pikitanga." Kihai le langata ra i whakarongQ kite reo o tera i Jieke iho i te pari, i whakaaro ia, ka puta ia ki tua, kahore ano hoki te tai i luiuki. Whakarerea ake te kai arahi, haere ana,' laianga lonu, kalahi hoki ka ngawari le haere. Kihai i maiara te whanaketanga, ka auid te ara ele lai, aka iiiaiau ia Kite nui o tona raru. Tahuri whakamuri ana, liiiro rawa ake ka lata ka eke ie tai ki ie take o nga pari, kahore he putanga. Ka tiliro \yhakarunga ki nga pari kohalu, meaba, he lili tonu ra hoki. Ka tae mai te tai kei nga waewae. Ka eke ki nga wahi ahua leitei,
ka ngaroera ile tai, mete pikl haere, eke noa ki telahi tekoleko liei turanga raona—le pupuke ake ra nga wai, ka eke ki tona luranga, ka eke baere, ka to nga kaki, ka pa te karanga kia whakaoraogia ja, me aba? Kabore be langala, i whakatulurj hoki ia. k( le reo ote kai araiaki. Ka whai ake ano le wai, aue! ka Dgaro, karapolia ibo e te po, ko le malenga ia i mate aiMakahini
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18621216.2.31
Bibliographic details
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 24
Word Count
394TE MATE HAUAITU. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 24
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.