TE HOKINGA ATU KUINGARANI O KANARA WINIATA RATOU KO TE 58 O NGA RANGAPU HOIA A TE KUINI.
Riro atu ana o tatou hoa, a Kanara Winiata ma, te hoki ki Ingarani, ngaro ana i o tatou kanohi. He roa te takiwa i noho ai i roto ia tatou. Kua roa rawa te nohoanga o Kawana Winiata ratou ko le Rangapu hoia 58 i roto ia tatou, kua mohiotra kua manaakitia boki e te rau o nga tangata, o Akaraoa o Niu. Tirani katoa boki, na reira, mea ana nga tangata o Akarana kia wbakakitea iruitia ra ano to ratou aroba me to ratou pai ki a ia, ka tuku ai kia baere. Na, mabia ana he tikanga wliakakilc i to ratou wbakapainga ki nga tuatai a Knar*
Winiata ki tenei koroni. Timatarla ana 10 kohikohi moni ki Akarana, hei hoko i tetalvi •mca hii'iwa Irei whakamau mahara mona, mo ona boajhoki, hei totra Iti nga tangata katoa i roto i nga lau e baere ake nci, a ki ona uri ano hoki, mo tcpai o nga langata o be korcmi nei ki nga iikanga i whakahaerea e ia i rolo i te takiwa roa kua pahure nei. No 4« 27 o nga ra oOketopa lapaca ata nga urea 1 kohikohia ka hoaiu kia Kanara Wiiiiata, ko Te Kawana ano .hei lioatu lie mea ma hi traiki tearoaro o nga Pakeha na ratou nga moni, © nga tini ra nga lira Pakelia me nga tini wahine rangatira hoki i rupeke ki le whare o Te Kawana ki ie matakiiaki i tana meaianga. Ka whakatika aTe Kawana ka whai korero; ka korcro i te roao te nohoanga o Kawana Wimaia lii lenei Koroni, a ki nga iikanga nunui i whakahaerea e ia, ka nuiiu ka boalu tclooro moni, eTorn raupaunai rolo, koauamoni kiakaweaki Ingarani he! hoko i tetahi mea hiriwa whaka* paipai, a me whakairo cnei kupu ki runga ki tana mea.:— " He me\ no.4TU k ia Kanaka Ropata Hknake Wieuata. o te 5$ o nga ra* ngapu hoia a Te Kcini, * 4 No tonaliaerengaatti iNm Tirani, na elahi o uga tangata o 1c Taone, o te Porowhiiri o Akarana, bei lobju mo to ratou whakaaro mil ki le lika, ki te pai o tana main whakabaere i nga iikanga nwrai i tukna mana c niahi i roto i nga tan 13 o tona noboauga ki Kin Tirani, ai-a no Akuhaia 4845, lae noa ki Oketopa 1858, ko ana maki enei i roto i tana takiwa:— Kawana laaraa o te Porowhmi o Nut Areta, flupiriicae o te Porowhinj o Akarana, riwhi o te Kawana 1 Nut Tirani, ko letafci o to Te Kawana Runanga, oie ttananga noi hoki o te Koroni, ko le Kanara o te 58 e nga Rangapu hoia o Te Ktiini, me le Rangatira tanraaki o nga hoia o Te Ktriai i Nit Tirani." Kamvln u te Kawana, ka korero a Kana ra Winiata, pai loan ana, rite tony ano ki tatenoia korero. I le ahjabi ka tttria te paoro a nga Pakeba o Akarana, tino pma ana i reira nga tatpu aroba me nga kupu manaaki a nga Pakeba ki a ta, Wo te 4 e nga i*a o lenei marama ka poroporoaki iho a Kanara Winiata ratou ko tana boawaiiine ate etahi o ana lamarlki, ka poroporkai ki Nio Tirani, Tini noa iho nga Pakeba i baere aluki te Waapu Winiata kia kite ite haerenga. Tu ana nga kapa hoia o te Rangapu 58 i te tahi taba i te tahi taha to te ara, me nga kara me nga kai wbaka-
tangitangi hei wbakabonore hei poroporoaii ki to ratou: Kanara, ko te kaipnke tfmd fed te Koart Ahere e whanga mai ana i waho alu ole Wapu; kapikapi ana (ana wopu ite tini Pakeha ote Taone i baere mai kite poroporoaW kite Kanara, ko ia, i ata baere rot waenga i tekapa tangata, a, tac noa ki tera pito pte wapu. No te 4 o nga haora ka eke ia ki rtinga kite poti, a manu kau ata, kataW ka puhia nga. purepo o war, o ng* kaipuke hoki vie wahapn; no le kukarauriw tanga katahi kirrete te lima. Heoiano ka-oti nga mahi wbakabonore Id te Kanara, kaputa te whakaaro a nga Pakel ba o Akarana mo nga hoia o tana Kangapu. No te Tnrei no* le 11 o nga. ra o tenet mara* nra, ka lunate hakari ki a ratou-kkte Para* ki, kai tabi aim riga. hoi& me nga Pafcen* o te Taonc. He me&wbakapaipai rawa te wav hi i tu ai te hakari, e rua nga tepn roa kapi tonu if nga kai, he-lini ano hoki ogst teaeti i wlKikaturia hei whare mo ratou.: tini ana. nga tangata i lae-ki te matakitaki:—lreira ana- te; Pana(kai-whakatangi) o te Rangapu. hoia. a par noa iho nga rang* waiataf I whakaiangihia e ratou; ko Kanara Kotrra ratou ka ana. Apiba i urn ano kite wbakatu. kite wuakabaere pai i tenei hakari. He to* komaba nga tangata i wtiakatika kite whaikorero, ko nga torero a etaltf i pai rawa, ko te fitenga o nga kupu be whakakite atu t te aroba. i te ngakau pai o nga bola Cfc nga Pakeha o te taone, tetabl ki letahi. Kua wo* bold te want loenga a tenet Rangapu hoia 58, i runga i te bipi ra ite Mere Ana. Huia katoatia nga Apiba, ng;u hoia* nga wabiue, me nga tamariki ka. baere neU e torit rawa ano ran, a ko te nuinga o enei be hoia tac- bou mai,. kahore ano i roa. noa te noboanga ki konei. Ko te nuinga o tenei Rangapu kua puta mai kei wabo, kua. inula to ratoumabi hoia, kua tangata whenualia, aka pnmau to ratou noho ki Akarana; meake ka hoki mat ano etahi o enei i rere atu nei, noho ai ki rota ia talou, a. & pai ana, ano, ko wai am hoki be tangata pai ake i enei hei tangata tupu mo to lalou nei whenua? Na, aliakaa kua riro nga- kara. me nga. tohu o> te 58* kei a talon ano ko nga wbeua me nga ttaua o taua Rangapu, arako* nga langaia, hei whakaneke hei whakarangalira tiaere i te rootit uei. Kabore tie Rangapu ke atu e baere mai i Ingarani hei whakakapi mo tenei ka hoki nei; engari ka wbakanuia tenei Rangapu & noho nei, arn, te 6", he? whakakapi i tera. Ko Kanara Koura hei riwhi mo Kanara *Yiniala, ko ia to rang*lira ni<> ngn hoia irinia-
neir a, c whakaaro ana malou kiUe pai a nga tangata o Poneke ki a fa; lera ano iae manaakaia boki ki konei.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18581130.2.3
Bibliographic details
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 20, 30 November 1858, Page 1
Word Count
1,101TE HOKINGA ATU KUINGARANI O KANARA WINIATA RATOU KO TE 58 O NGA RANGAPU HOIA A TE KUINI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 20, 30 November 1858, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.