Page image

Ka haere he Rōpū Wāhine Māori ki te Moutere o Whīti Tekau mā waru ngā mema o te Rōpū Wāhine Māori o Arahina i haere ki te pōwhiri a te Pā o Narewa, kia haere atu ki te whakahoa i ērā o ngā whanaunga. E rima māero te tawhiti atu a tēnei Pā i te tāone o Nadi. I noho te rōpū o Arahina i roto i ngā ‘bure’, ngā whare o tērā iwi. Kāore he moenga—he whāriki, he pera, ko tō takotoranga tēnā. Kāti, i te tauhou o te rōpū nei ki tēnei tū moenga, kekē ana ngā iwi me ngā papa i te mārō. Ahakoa rā, te take o te haere he mātaki i te noho a tērā iwi. Nō te whā o te ata ka tae mātau, he Rātapu. E tū mai ana te tangata whenua; tā rātau pōwhiri he hīmene i roto anō i tō rātau nei reo. No tē pō ngā manaaki i roto i te whare karakia, nā Roko Tui Ra. I roto i aku whakautu ka mihi au ki a rātau, me te kī atu nō ngā waka e whitu mātau o Aotearoa; nō ngā hāhi katoa mātau—he Māori, he Pākehā mātau. Tika rawa atu ngā manaaki tuatahi i a mātau i roto i te whare o te Atua, i tēnei rā e haruru nei te ao, e rere nei te toto koia mātau te rōpū o Arahina e haere nei i runga i te aroha i te rangimārie. I tētahi rangi ake, ka hui mai ngā īnia, ngā Pākehā, ngā Whīti hoki ki te manaaki i a mātau, a, ki te unu hoki i te kai e kiia ‘kava’; ka tae ia marae, ka tapaea mai anō te ‘kava’, anuanu ana te puku tauhou ki tēnei unu; te kīnaki ngā kai o Whīti, a, ngā kanikani me ngā ‘meke’. Tētahi rangi ake, ka mauria mātau ki te one o Natadola ki te kaukau. Nō te ahiahi ka haere mātau ki te kāinga o Ratu Cakobau me tōna hoa wahine. Nō tētahi rangi, ka huihui mai ngā mema o ngā rōpū wāhine katoa o Whīti te perehitini ko te hoa wahine e Ratu Cakobau. Ka whakakitekite rātau i ā rātau tunu kai (umu), te raranga whāriki, pōtae hoki, te mahi tapa, ngā mahi tuitui hoki, me ā rātau nei kanikani. Ka whakakitekite hoki a Arahina i ngā mahi kete, piupiu, poi, korowai, tukutuku me te kōrero i ngā moana pounamu, a, whakaoti atu ki te poi, ki te haka. E whā ngā rā ki Narewa Pā, ka haere mātau ki Suva hai manuwhiri mā ngā mema o te Rōpū o te P.P.S.E.A.W.A. o Suva; ō mātau kāinga noho he Whīti, Hainamana, Pākehā, Inia, Rotuma me te mīharo anō ki ngā manaaki. Te manaaki tuatahi i te tāone o Suva nā te Mea āwhina nā Levi Volavola, he Whīti. I tapaea hoki ā mātau taonga—he kete kiekie, he reta hoki nā te Mea o ākarana. I ngā marae katoa i tae mātau he taonga i tukua e mātau—he piupiu, he tāniko, he kete, he moni. Ka haere mātau ki te kāinga o Lady Ragg o Tamavua, he wahine ragatira nō Suva, a, ki Nasinu Training School, ki Broadcasting House, ki te South Pacific Commission Training Centre, ki ngā kura, ki ngā hōhipera me te haere anō hoki ki te mātakitaki i ngā coral reefs o Whīti. Ka mauria mātau mā runga poti ki te moutere o Bau—ko te moutere tēnei o Kīngi Cakobau, a, kei reira ō rātau nei toma. Ka tata aut mātau, ka waiatatia e mātau te poi waka, a, tae noa ki te ūnga atu, i reira a Adi Litia te pakeke o Bau, nānā ngā manaaki me ngā ngahau me te hākari hoki. Ka mauria haeretia mātau ki ngā whare, ki ngā pā tawhito me ngā kōrero hoki o taua pā. Te mea mīharo i kite au ko te pōhatu patu tangata o neherā, i tēnei rā he pōhatu iriiri tangata, kai roto i te whare karakia e tū ana. Ka peka te Rōpū nei ki te Kāreti o Adi Cakobau—ngā manaaki a te kura me ā rātau waiata hoki, te ‘Water Lily Song’. Nō te ahiahi o te Rātapu, ka haere mātau ki te karakia o ngā Hāhi katoa. Nāku te upoko tuatahi i kōrero i te reo Māori: nā te Pākehā te upoko tuarua. E rua ngā hīmene Māori i waiataitia e mātau. To pō nui ko te ‘International Night’, ngā kanikani a te Hāmoa, Tonga, Inia, Whīti, Hawaii, Rotuma, Pākehā. I muri

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert