Ka haere he Rōpū Wāhine Māori ki te Moutere o Whīti Tekau mā waru ngā mema o te Rōpū Wāhine Māori o Arahina i haere ki te pōwhiri a te Pā o Narewa, kia haere atu ki te whakahoa i ērā o ngā whanaunga. E rima māero te tawhiti atu a tēnei Pā i te tāone o Nadi. I noho te rōpū o Arahina i roto i ngā ‘bure’, ngā whare o tērā iwi. Kāore he moenga—he whāriki, he pera, ko tō takotoranga tēnā. Kāti, i te tauhou o te rōpū nei ki tēnei tū moenga, kekē ana ngā iwi me ngā papa i te mārō. Ahakoa rā, te take o te haere he mātaki i te noho a tērā iwi. Nō te whā o te ata ka tae mātau, he Rātapu. E tū mai ana te tangata whenua; tā rātau pōwhiri he hīmene i roto anō i tō rātau nei reo. No tē pō ngā manaaki i roto i te whare karakia, nā Roko Tui Ra. I roto i aku whakautu ka mihi au ki a rātau, me te kī atu nō ngā waka e whitu mātau o Aotearoa; nō ngā hāhi katoa mātau—he Māori, he Pākehā mātau. Tika rawa atu ngā manaaki tuatahi i a mātau i roto i te whare o te Atua, i tēnei rā e haruru nei te ao, e rere nei te toto koia mātau te rōpū o Arahina e haere nei i runga i te aroha i te rangimārie. I tētahi rangi ake, ka hui mai ngā īnia, ngā Pākehā, ngā Whīti hoki ki te manaaki i a mātau, a, ki te unu hoki i te kai e kiia ‘kava’; ka tae ia marae, ka tapaea mai anō te ‘kava’, anuanu ana te puku tauhou ki tēnei unu; te kīnaki ngā kai o Whīti, a, ngā kanikani me ngā ‘meke’. Tētahi rangi ake, ka mauria mātau ki te one o Natadola ki te kaukau. Nō te ahiahi ka haere mātau ki te kāinga o Ratu Cakobau me tōna hoa wahine. Nō tētahi rangi, ka huihui mai ngā mema o ngā rōpū wāhine katoa o Whīti te perehitini ko te hoa wahine e Ratu Cakobau. Ka whakakitekite rātau i ā rātau tunu kai (umu), te raranga whāriki, pōtae hoki, te mahi tapa, ngā mahi tuitui hoki, me ā rātau nei kanikani. Ka whakakitekite hoki a Arahina i ngā mahi kete, piupiu, poi, korowai, tukutuku me te kōrero i ngā moana pounamu, a, whakaoti atu ki te poi, ki te haka. E whā ngā rā ki Narewa Pā, ka haere mātau ki Suva hai manuwhiri mā ngā mema o te Rōpū o te P.P.S.E.A.W.A. o Suva; ō mātau kāinga noho he Whīti, Hainamana, Pākehā, Inia, Rotuma me te mīharo anō ki ngā manaaki. Te manaaki tuatahi i te tāone o Suva nā te Mea āwhina nā Levi Volavola, he Whīti. I tapaea hoki ā mātau taonga—he kete kiekie, he reta hoki nā te Mea o ākarana. I ngā marae katoa i tae mātau he taonga i tukua e mātau—he piupiu, he tāniko, he kete, he moni. Ka haere mātau ki te kāinga o Lady Ragg o Tamavua, he wahine ragatira nō Suva, a, ki Nasinu Training School, ki Broadcasting House, ki te South Pacific Commission Training Centre, ki ngā kura, ki ngā hōhipera me te haere anō hoki ki te mātakitaki i ngā coral reefs o Whīti. Ka mauria mātau mā runga poti ki te moutere o Bau—ko te moutere tēnei o Kīngi Cakobau, a, kei reira ō rātau nei toma. Ka tata aut mātau, ka waiatatia e mātau te poi waka, a, tae noa ki te ūnga atu, i reira a Adi Litia te pakeke o Bau, nānā ngā manaaki me ngā ngahau me te hākari hoki. Ka mauria haeretia mātau ki ngā whare, ki ngā pā tawhito me ngā kōrero hoki o taua pā. Te mea mīharo i kite au ko te pōhatu patu tangata o neherā, i tēnei rā he pōhatu iriiri tangata, kai roto i te whare karakia e tū ana. Ka peka te Rōpū nei ki te Kāreti o Adi Cakobau—ngā manaaki a te kura me ā rātau waiata hoki, te ‘Water Lily Song’. Nō te ahiahi o te Rātapu, ka haere mātau ki te karakia o ngā Hāhi katoa. Nāku te upoko tuatahi i kōrero i te reo Māori: nā te Pākehā te upoko tuarua. E rua ngā hīmene Māori i waiataitia e mātau. To pō nui ko te ‘International Night’, ngā kanikani a te Hāmoa, Tonga, Inia, Whīti, Hawaii, Rotuma, Pākehā. I muri
iho, i te Rōpū o Arahina ngā poi, ngā haka, ngā waiata. Te pō whakamutunga nā ngā Rōpū Wāhine o Whīti ngā manaaki ngā kai o īnia, ngā kanikani hoki. I reira ka manaaki a Arahina i te reo Māori, Pākehā hoki. Te aroha a te Rōpū o P.P.S.E.A.W.A. o Whīti he niho wēra e kīia nei he ‘tabua’. He taonga nui tēnei. Ko te mea nui o tēnei haere e kore e taea te tā, ēngari ko te aroha, te whakaaro kotahi, te manaaki, ehara i te mea i te moutere anake o Whīti, ēngari i roto tonu i te Rōpū o tēnei peka o te Rōpū Wāhine Māori. Nā rātau i toha ki ērā whanaunga te kākano o te aroha kia tipu ai i waenganui i ō tātau whanaunga o ngā moutere o te Moana-nui-a-Kiwa. Nō roto i tēnei haere ka ū mai ngā wāhine o Whīti me ngā wāhine o īnia hei manuhiri mā te Rōpū wāhine nei. Nō reira, Arahina, nā koutou tā tātau haere i whakarangatira; nā koutou tātau ngā Māori o Aotearoa i hāpai ki runga; nā koutou i wāhi te huarahi mō ngā haere pēnei kai mua e tū mai ana. Kia nui ngā mihi ki a koutou. The Deputy Mayor of Suva welcomed the women at Suva's Town Hall, where Mrs Te Kawa presented him with a Maori kit and a message from the Mayor of Auckland.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TAH196806.2.7
Bibliographic details
Te Ao Hou, June 1968, Page 10
Word Count
990Ka haere he Rōpū Wāhine Māori ki te Moutere o Whīti Te Ao Hou, June 1968, Page 10
Using This Item
E here ana ngā mōhiotanga i tēnei whakaputanga i raro i te manatārua o te Karauna, i te manatārua o te Māori Purposes Fund Board hoki/rānei. Kua whakaae te Māori Purposes Fund Board i tōna whakaaetanga ki te National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa kia whakawhanake kia whakatupu hoki ā-ipurangi i tēnei ihirangi.
Ka taea e koe te rapu, te tirotiro, te tā, te tiki ā-ipurangi hoki i ngā kai o roto mō te rangahau, me ngā whakamātau whaiaro a te tangata. Me mātua kimi whakaaetanga mai i te poari mō ētahi atu whakamahinga.
He pai noa iho tō hanga hononga ki ngā kai o roto i tēnei pae tukutuku. Kāore e whakaaetia ngā hononga kia kī, kia whakaatu whakaaro rānei ehara ngā kai nei nā te National Library.
The Secretary Maori Purposes Fund Board
C/- Te Puni Kokiri
PO Box 3943
WELLINGTON
Waea: (04) 922 6000
Īmēra: MB-RPO-MPF@tpk.govt.nz
Information in this publication is subject to Crown copyright and/or the copyright of the Māori Purposes Fund Board. The Māori Purposes Fund Board has granted permission to the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa to develop and maintain this content online.
You can search, browse, print and download for research and personal study. Permission must be obtained from the board for any other use.
You are welcome to create links to the content on this website. Any link may not be done in a way to say or imply that the material is other than that of the National Library.
The Secretary Maori Purposes Fund Board
C/- Te Puni Kokiri
PO Box 3943
WELLINGTON
Phone: (04) 922 6000
Email: MB-RPO-MPF@tpk.govt.nz