Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TE RANGIHIROA (Dr. Buck)

He mea tino nui rawa tenei mea a te aroha e kitea ake nei te nui o te roimata i nga wa potopoto noa i tagihia ai te aroha kia Buck, a Buck hoki kia tatou mo Ariliia me Te Makarini i roto o Te Poho o Rawiri. Kowai o tatou kei te kaha kite ki i penei te pohiri, te tangi, ki tetahi atu tangata. E hoki nga whakaaro kite hono i wairua! Ano tona ahua mehemea nei i kuhu ki roto i tetahi . ana, e pukai ana nga koiwi o te hunga kua mate, e tangi a wairua mai ana, ano ra ko te reo o nga whakairo, o nga tuhi, o nga tukutuku, o nga poutokomanawa, o te taahu, o nga heke, o

nga pakitara, nga haka pohiri a Ngata ma, nga haka tangi a nga wahine ra, ano tou rite ko te mauri tapu rawa o te ngakau 0 tana whare e tangi whanui ana ki nga mate, ki nga tumanako, ki nga koringa o te Iwi Maori. Kaore he ret a e taea ake te whakaaro hei kawe atu i tenei whakaahua o nga tangi kia Te Rangihiroa me Makere. a Maringi ana te toto o te pohatu! Tihaea ana te manawa. Ahakoa ruarua noa nga kupu whakatau a Ngata 4 .Ara nga parenga o Waiapu, mehemea nei kei te hakiri ake an Makere naere ake ki Puputa! Haere ake ki Te Pahii mauria ake a ie Kangihiroa!” Na Henare Rum “Hoki mai e Rangi i nga marae i tupu mai ai o tatou tupuna, kite wa kaainga i whakatoria nei e to matua e Timi tenei purapura pai o te haere whakamua. 1 konei tahi koutou ma e tiri ana, e whakawairakau ana i ana purapura. I tenei wa kua kaha, kua tupu. Kua ngaro atu to tatou matua ko koe rawa tetahi i maharatia e ia hei whaka wairakau, hei hautu mo te waka nei. Kua ngaro atu a Arihia me Makarini, ina te iwi nui tonu e tangi tahi nei me to hoa. Kaati ko te tumanako kia tupu ake he ngakau whakakaha ki roto i a Ta A, T. Ngata i tou hokinga mai ki waenganui i a matou, kia haka tonu ai ia ki te arahi i te iwi. I tu hoki a Mokonuiarangi o Te Arawa he tautoko i nga ku,pu a Ruru mete whaka atu ite pouri nui e uhi mai ria i runga i a Te Arawa katoa mo Arihia raua ko Makarini. 1 mihi atu a Te Taite Te Tomo kia Te Rangihiroa mo te taha ki Taranaki I mihi atu hoki a Mete Kingi mo te ekenga o Te Rangihiroa ki tera taumata nui o te ao a he mea tino horore tera ki runga i tona iwi maori, Mila Taupopoki “Hoki mai Te Rangihiroa! Haria mai Te Man a o Te Maori kua tae na i a koe ki runga i nga taumata teitei o te ao. Ka tika koe ki runga i nga taumatua teitei o te ao. Ka tika koe kia pohiritia atu i roto i te whare nei. Tona atahua, ona whakairo, me tona ahua katoa koira te manawa o te mari, te mari o te ngakau tino maori, e tangi ai, e hotu ai, e haehae ai i te kirimoko, he mamae, he tangi he aroha) "Koina te reo o tupuna mai ra ano i te upoko tae noa ki te hiku ote ika me ona paihau e rua, whiti atu ki Te M aipounamu. Haere mai e taku tamaiti! Haere mai! hoki mai korua ko Makere! Te Rangihiroa. Karangamai e nga hoa. Karanga mai ete iwi. Karanga mai e te hunga kua wehe, kua ngaro atu i o tatou koringa. E koro ma, e kui ma, e hine ma, e tama ma

karanga mai. Tenei te hoki mai nei me te ngakau pouri, me te ngakau tangi mo koutou kua ngaro i oku tirohanga kanohi, i a tatou mahi, i a tatou nohoanga tahi. Haere! Haere! Etieti ana te kiri kite ui kae kei hea a mea, a mea, a mea, He weni noku kei kiia mai kua wehe atu. Eki ana o koutou tupuna 4 Ma te roimata, ka ea te mate.’ Kei te tika ranei tera korero? Kaore. Ta tatou mahi he tangi, ake nei ! ” Kei te tangi mo nga mea kua riro atu, he aroha ki nga lioa koira ka tangi. Kei te tika hoki kia pera. He hoa i takaroatia, i tumanakotia. I mahue iho ra koutou i au, otira kore rawa koutou i warewatia. I au ka haere atu i a koutou, ka engia e au era maunga teitei ote ao, kaati marama ana te titiro mai me te whakamiharo mai kia koutou, ki Te Iwi Maori. Whakamanamana ana ahau kia koutou i roto i tenei ra, ka marama ake nei, ka nui nei tooku mohiotanga ki tera haua. Otira he nui tonu kei te toe hei akoranga maku. Kei te mihi kia tatou mo nga tikanga nunui a o tatou tupuna, kua ngaro nei i nga moutere e haeretia ana e au. Kia mau ki aua tikanga. Kia mau kite pupuri i nga Marae o koutou kainga. Ko tena te mauri hei paihere ito koutou maoritanga kei ngaro ki te kore. Ko o koutou whanaunga o nga Moutere e noho mai nei ahau, kua kore nga maiae, a kua noho tau-tangata i roto i nga Iwi nunui o te Ao. Ara tetahi waiata kei nga motu nei e mea ana mo It' nui 0 te taura a Maui na ana i hi ake a Aotearoa. Kaati i tenei ra kei te whiri tatou i tenei taura hei hi ake Ite iwi ki te nui, kite pai. Kaati te tumanako kia tino kaha taua taura, ina ra a Ngata me nga hea maha e mahi nei i waenganui o te Iwi Maori kia eke ki runga i nga taumata o Te Ora Mau Tonu. (Pakipaki katoa).

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19300401.2.10

Bibliographic details

Toa Takitini, Issue 103, 1 April 1930, Page 2027

Word Count
996

TE RANGIHIROA (Dr. Buck) Toa Takitini, Issue 103, 1 April 1930, Page 2027

TE RANGIHIROA (Dr. Buck) Toa Takitini, Issue 103, 1 April 1930, Page 2027

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert