TE INGOA NEI AOTEAROA
Ki te Toa Takitini: Tukua atu hoki enei poirangi e whai ake nei, hei poirangi ma etahi. He kore korero e rangona ake o te tau hou, no reira ka huri ake ano ki nga korero ote tan tawhito, ara mo te Ingoa nei ano mo Aotearoa, e kiia nei ki runga ki to tatou Motu. Kua maha nga whakamarama. E ki ana etahi no Aotea waka o Turi te putake mai o te ingoa nei; e ki ana etahi he aotea no te rangi i kitea mai e te wahine a Kupe i runga o Rimutaka e tau ana, ka huaina nei aotearoa. ? Ki ta tetahi na te nui o te mataitai i aotea ai te ngakau o te wahine a Kupe na te tirohanga atu kite nui o te kutai o Hauraki. Ka roa te Aotea nei. Na reira te take o te Ingoa nei Aotearoa i runga i enei whakamarama katoa kaore he mea e taurite ana. He kupu poto ta te Apotoro ta Paora*2 Kori. 2. 16. “Kowai e tau ki enei mea” Kia mahara ano koutou e nga tangata e whakamarama ana i te Ingoa nei Aotearoa, he ingoa ano to te Motu nei i mua atu i a Kupe raua ko taana wahine me Turi ma, ara ko te Ikaroa a Maui. Kaua tatou e wareware ki tenei ingoa, no te mea tapiko te Motu nei i nga korero he mea huti ake e Maui tenei whenua i roto i te wai, he ika naana. No reira ko te mohiotanga tena mai i nga kaumatua tae mai ki tenei ra. Ko te Ikaroa-a-Maui te ingoa tuatahi o tenei Motu, haunga ia a te Waipounamu, kei waho atu a reira i tenei hutinga a Maui, me tenei ingoa. Kaati, ko te ingoa nei Aotearoa e tap a tuarua iho ana ki runga ki te ingoa nei te Ikaroa-a-Maui. Ki toku whakaaro me waiho ake te ingoa tuarua nei, me waiho he ingoa mo to tatou Motu i te ingoa tuatahi, ara te Ikaroa-a-Maui. Kite penei, ka ora tonu ta tatou korero e mea nei, “Haere mai te upoko o te ika” “Haere mai te hiku o te ika.” Ahakoa e ki ana ahau me waiho ake te ingoa nei Aotearoa, me whakamarama ano ahau ki toku rongo kite tikanga o taua ingoa. Ae, me piri taku kite taha ota te Kapua Rangataua, e ki nei na Turi i tapa taua ingoa ki tenei Motu, engari ehara i te ingoa o tona waka. Na Toto ke hoki te ingoa o te waka i tapa mai i Hawaiki. I a Turi i rewa mai ai i Hawaiki, kaore ia i mohio pehea te tata, te mamao mai o te whenua. Ka hoe mai nei ia. I a ia i waenganui moana katahi ia ka mohio kite roa. Katahi a Turi ka ki ‘‘Ka roa te awatea” No tona kitenga mai ite whenua, tahi a Turi ka ki “Kua awatea.” No te ekenga mai o Turi ki runga ki te whenua, katahi ka tohia eia te
ingoa o te Motu nei ko Awatearoa. Ehara i te ingoa o tona waka. Ko Aotea to te waka. Ko Awatearoa to te whenua, ara ko te roa o te moana i hoea mai nei e ia, me tona tatari roa kite awatea, ara kite unga ki tetahi tuawhenua. I rite a Turi kite tangata e tatari ana ite po roa kia awatea. Tapaa iho e ia te Motu nei ko Awa-tea-roa. No muri nei i hurirapatia ai ko Aotearoa. Penei hoki mete Tai-toke-rau, ko te Tai-toka-rau ke ta Kupe i tapa ai mo te moana e takoto i te taha tika e haere nei ki Akarana. Ko te take i tapaa ai tena ingoa he maha no te toka o tena takutai, mai i te Rerenga wairua ki Akarana. Na ka kite tatou, ko te Tai-toka-rau ta Kupe, ko te Tai-toke-rau to nainei; ko te Awa-tea-roa ta Kupe ko Aotearoa to nainei. H. W. Kaipo, Te Kao 5/2/30
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19300301.2.11
Bibliographic details
Toa Takitini, Issue 102, 1 March 1930, Page 1998
Word Count
671TE INGOA NEI AOTEAROA Toa Takitini, Issue 102, 1 March 1930, Page 1998
Using This Item
See our copyright guide for information on how you may use this title.