TE INGOA NEI AOTEAROA.
Ki te Toa: Telia koe, te aorere ki runga ki nga iwi ote Motu. Tenei etahi kupu ruarua nei hei mau atu ki nga rohe katoa e haerea ai c koe, a kia rongo mai hoki oku hoa pai. Ko te ingoa nei Aotearoa kua oti te whakawiri ke e oku hoa e. Wi Repa raua ko Tuhitaare Hemi. E hoa ma tena korua. Ki te penei tonu la korua tikanga, ka tautohe tonu tatou mo tenei take. Pai ke ta korua whakaae mai no te Waka ke tena ingoa. No te taenga mai o nga waka ki konei ka tohia e nga kanmatua tana ingoa mo tenei Motu. I tohia mai ano i Hawaiki te ingoa nei. Ina te kupu a Toto kia Kuramarotini “Me waiho te ingoa o to waka ko Aotearoa” Ko te timatanga o te whakahua o te ingoa nei he whakatauki no mua ke atu, tae mai kia ratou. Mo Taane tenei whakatauki. 1 te makariri ka tomo kia tc Waonui-a-Taane. Ka mate te manu, ka taona, ka maoa. Ko te wa tenei e motuhia ai te manu. Ka titiro iho te kanmatua ko te ngakau he pai. Koia tenei whakatauki, o Taane luturi o Taanepepeke— kia huaina koe he ngakau-aotea.” Na Toto i hua kite waka ka tutuki atu kite aotearoa. Na Toto ano i whakahua ki runga kite tangata. I whakairia e ia ki runga kia Kimokeihi raua ko tona wahine ko Ruanui-a-Poukiwa. Ko tenei kupu ko te ngakau aotea, ko te ngakau pai o te tangata. Ko tenei whakatauki i heke iho i nga tupuna ki o matou matua kua ngaro ake nei, tae mai kia matou. Kaore kau a Maui ingoa mo taana ika, ara mo te whenna nei. No muri nei no nga whare-kura ka hangaia e nga kaumatua nga ingoa o te ika a Maui —Te Uruotonganui, Te Ikaroa-a-Maui, Papatua-o-Nuku. Kaore he ingoa ke atu. Koia na i rite ai ta ratou whakahua i aua ingoa. Ko nga korero katoa i pokepokea ki whare-kura whakapapa, karakia, makutu, teti, te whai, te tokoraurape, nga mea katoa. Mei korero wehewehe hoki kore rawa he riteritenga o te whakahua i a ratou korero. No reira e taku hoa eWi Repa he korero ke tau i enei rangi ka hori nei. I ki hoki koe na te wahine a Kupe i tohi taua ingoa, no te kitenga atu i te ao e tahere mai ana i runga o Rimutaka. Na inaianei he korero ke, he karakia ke i kitea e koe i te pukapuka a Hori Kerei. Katahi ahau ka mohio kua tino ngaro i a koe, i a koutou, nga korero a o tatou tipuna. Ina hoki ka hopu koe he tipuna pakeha maana e whakaatu mai nga korero kia koe. Ko nga kanmatua naana i hoatu nga korero ki nga pukapuka a Hori Kerei kaore i tino mohio ki nga korero a nga tipuna. Ko ta Tuhitaare Heemi e mea nei i roto o te wai ko te Uruotonganui te ingoa o te ika a Maui, no te ekenga ki te aoturoa ko aotearoa.
E hoa ma he korero tamariki rawa tenei. Kei te whakaatu tonu ake tenei ahua he tapa noa. Me whakarere atu enei kcrero. Haria ko te mea tika, ara no Aotea waka ke taua aotearoatanga. Kaore he korero e ngaro ana a o tatou tipuna. Kei Taranaki nei e herea ana. He kawenata tawhito i heke iho i nga kaumatua tae iho ki nga uri e noho atu nei. Kei runga tonu hoki enei iwi ite maoritanga e noho ana. Heoi ano kia ora oku hoa, Kapua Rangataua Keepa Purangi 27/7/25.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19290801.2.13
Bibliographic details
Toa Takitini, Issue 96, 1 August 1929, Page 1047
Word Count
608TE INGOA NEI AOTEAROA. Toa Takitini, Issue 96, 1 August 1929, Page 1047
Using This Item
See our copyright guide for information on how you may use this title.