Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

60.—HE TANGI MO TE HEUHEU I HOROA E TE WHENUA

(Ngati-Tuwharetoa.) ft aTe Taite Te Tomo i hakamarama. Ko tetahi tenei o nga waiata nunui a Ngati-Tuwharetoa. E tika ana hoki kia wehi te tangi mo te aitua, i mate ai te taniwha o Taupo, a Te Heuheu, ratau ko tona iwi i te horo iho o tetahi taha ote maunga o Kakaramea, i Taupo, ite po o te 4 o nga ra o Mei, 1846. E kiia ana ko te take ote horo, he hu no tetahi wnhi paruparu (mud volcanoe): i te taha marangai o Kakaramea, ; ..

Ko Te Heuheu nui tonu tenet i aranga at tera ingoa i roto i a Ngati-Tuwharetoa. Ko te take o taua ingoa no nga otaota o waho o te ana o Te Rangi-pumamao i Waihora, i te taha hauauru o Taupo; ko ana otaota he maheuheu. He rangatira nui aTe Heuheu no ona tatai; he toa no nga pakanga maha i Taupo, i Waikato, ite upoko ote ika, i Heretaunga tae ki te Mahia; he tobunga hoki, he tangata tapu. E kiia ana i kitea ano e Te Heuheu he tohu aitua i mua tata atu; tenei kei te waiata nama 61 e korerotia ana. Engari kaore ia i mahara mona ano te aitua. Ko Te Rapa te kainga i noho ai ratau ko tona iwi, kei raro iho i Kakaramea, kei waenganui o Tokaanu, o Waihi. He po te wa i tanuku iho ai te kaokao o te maunga nei, ka keke te rakau, te kohatu. Ka rangona te haruru, eai kite korero, ka puta aTe Heuheu kite whatitoka o tona whare, ka mahara he taniwha, ko te Upoko-o-Waipare, ka turuki atu, ka karakia atu. I tona taringa e mau ana a Kaukaumatua, he whakakai-taringa pounamu no Hawaiki mai. Na, ka tanumia nei te pa a Te Rapa e te horo; hurihia iho a Te Heuheu ratau ko tona iwi, ki tetahi korero e ono-tekau, ki tetahi e wha tekau; a kotahi rawa ano te morehu. He ope nui tonu nana i hahu, ka kitea te tinana o Te Heuheu; a haria ana nga koiwi ki Tongariro, ki tetahi ana i reira. E ki ana a Te Take Te Tomo no te tau 1910 ka tikina e tetahi o nga mokopuna a Te Heuheu, e Hori Tamaiwhana, nga wheua o tona tipuna, he wehi kei tukinotia e te pakeha, e nui ana hoki te haere ki Tongariro; kaore e rongo ite ki kia waiho atu. Na, ka haria mai eia kite toma i Whakatara, i runga ake o Waihi. Ka puta nga tohu wehi i reira. Kaore i roa i muri iho ka horo ano te taha o te maunga i runga ake i Te Rapa, ka tanumia taua tangata a Hori ki raro, ngaro tonu atu. Ki etahi korero na Pohewa tenei waiata, he tuahine ranei, he tamahine ranei ki a Te Heuheu. Ki etahi korero na Te Heuheu Iwikau, he teina ki a Te Heuheu. Mona i hurihia ki raro e te horo ka tapaia te ingoa o Te Heuheu ko Horonuku. Kei muri ake nei whakamaramatia ai nga whakapapa. Ko etahi o nga whakamarama i runga ake nei na Hori Kerei, ko etahi na Judge Chapman, na Judge T. H. Smith, na W. Colenso, i taia kite Transactions ote New Zealand Institute; ko etahi na Te Taite Te Tomo. (Ref: M. 28, Tr. 13/66-24/507-26/451.) ’Ra te haeata takina mai i te ripa Te tara ki Tauwhara! 1 Ko taku hoa pea tenei ka hoki mai, e. Aue kau atu ana au i te ao; Ka riro ia koe ra, te taonga, e. Haere ra e te nui; haere ra e te wehi; Haere ra nga rata whakaruru hau kite muri. Me ko wai te atua, nana koutou Kei huri kino iho ki te mate?

Moe mai, e Pa, i roto te whare kino, e. 'A tiponahia te tan o Kaukau, e, Te Ika-a-Ngahue 2 i waiho i te ao, Hei tohu mohou. ’A hurihurihia to tupu hauroa, to tupu haunui, e i; ’A kite iho au to kiri i ahua kite wai ngarahu. To mata i haea kite uhi matarau. Waiho nei nga iwi, huhe 3 kau ake! Tatai kau ana te whetu o te rangi, Ka riro Atutahi-ma-Rehua-kai-tangata, Te whetuwhakataha i te Mangoroa, Ko koe ra, i! Tu kau Tongariro i te tonga! Tena te puhi o Te Arawa Ka manu i te wai, e! Ka whakawai 5 mai te wahine i te uru. Nau ia waiho Hiramai-te-uru, Hiram ai -1 c-w hj a t - m ana , 6 I 44 te paepae-o-te-kotore 7 o to tupuna o Rongomaihuia,” Torona te po i a koe. E tama na Rangi! Kati rate moe, e! Maranga mai ki runga, e mau ki to patu. Korero i o tohu, te kura 8 takai puni, Te toka tu moana, i te tukutahiwhakarere; Waiho i Tai-whakaea, 10 ite Hawaiki-pepeke, lo e! Ka hinga, ka takoto kei te whenua, u Ka haruru to rongo, o Kite taha ote rangi, i.

tauwhara.—-He maunga kei te taha rawhiti o Taupo, he puia i nga ra onamata. Kei te waiata nama 9, *Ko te Tara kei rare ko Tauwhara i runga.' He taumata i piki ai a Ngatoroirangi i a raua ko Tia e tauwhainga ana ki te taunaha i Taupo. Eke rawa ake a Ngatoro ki Tauwhara kua pahemo a Tia ki Te Hatepe, kua kapi katoa te moana i te rehu o te mamaoa i nga karakia a Tia. Na, ka werohia iho e Ngatoro tana rakau, he totara, ki waenganui i te moana kia riro ai i a ia; tu ke ki Mataweka, e tu mai na. Na, ka karangatia a Taupo ko Taupo-nui-a-Tia. 2 Kaukau. Ko Kaukaumatua he whakakai-taringa pounamu. 2a T Ika-a-Ngahue.—E kiia ana ko te papa pounamu no reira taua whakakai na Ngahue i hari atu i Te Waipounamu ki Hawaiki; ka kiia taua papa pounamu ko te Ika-a-Ngahue. Na Tamatekapua i mau mai i Hawaiki i runga i a Te Arawa. He toki etahi o nga taonga i hangaia ki Hawaiki ki nga maramara o te Ika-a-Ngahue, ko Tutauru, ko Hauhauterangi; na reira i tarai etahi o nga waka, i hoe mai ai nga tipuna i Hawaiki. Ko Tutauru te toki i kotia ai te upoko o Uenuku. *Huhe. —Porangi noa ai.

‘Whakataha. —Wehe ke ana ite Mangoroa. Mei tu mai l roto ite Mangoroa ka ngaro noa iho. Ka whakawai, etc,—Ka taunu mai te wahine i te uru. Ka koa mai aTe Aratapu, mona i mate. Ko tera wahine no tetahi hapu 0 Ngati-Tuwharetoa, no Ngati-Hinemihi. Ko ia te mea i tute 1 a Te Heuheu i tona whakanohanga i tona kainga ki Puketapu, i Tuhua. } He karakia * Ko n ß a hju P u ° taua karakia kei M. 304. E ki ana a Hori Kerei i reira he karakia whaimana tera; mehemea i karakiatia e Te Heuheu i te wa i horo ai te maunga kua ora ratau ko tona iwi. Na Te Heuheu (Iwikau) i korero ki a ia, i whakaatu hoki nga kupu o te karakia. Te paepae-o-te-kotore-o-Rongomaihuia. —He karakia ano. Kei te M. 305 nga kupu o tena karakia. B Kura takai puni. —Ki tetahi whakahua ' Kura takahi puni’; he kokiri na te ope taua. 9 Tukutahi whakarere.— pera ano, engari kei te rere hoki te waewae 0 te taua, kei te pipiri te haere. } te matao ' * te tupuhi, ite huka. Ahakoa whawhai Hawaiki-pepeke 1 te matao * * te tupuhi, ite huka. Ahakoa whawhai 1 roto i te huka ka puta tonu ia.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19281201.2.16.21

Bibliographic details

Toa Takitini, Issue 88, 1 December 1928, Page 23 (Supplement)

Word Count
1,257

60.—HE TANGI MO TE HEUHEU I HOROA E TE WHENUA Toa Takitini, Issue 88, 1 December 1928, Page 23 (Supplement)

60.—HE TANGI MO TE HEUHEU I HOROA E TE WHENUA Toa Takitini, Issue 88, 1 December 1928, Page 23 (Supplement)

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert