NGA TANGATA RONGO-NUI O TE PAKEHA.
Na R.T.K.
KO nga tangata tino rongo mil o te pakeha ara o nga iwi matau ehara i nga kiingi, i nga kuini; ehara i nga pirimia i nga mema Paremete; ehara i nga toa whawhai o tahaki o te moana; ehara i nga tangata e kupapa nei te tini ki a ratou kupu; ehara i nga tangata whai whenua, whai moni. E rangona ano enei tangata i o ratou na ra, ko etahi e roaroa te maunga o ratou ingoa i te ngutu o te tangata me whakaaraaro tonu. Ko nga tangata tino rongo nui o te ao e werawera tonu nei o ratou ingoa i nga whakatupuranga katoa a taea noatia rano te mutunga o te ao —ko nga tohunga tuhituhi pukapuka, kai tito waiata. He tokomaha o enei tangata kua puehutia ki te kopu ote whenua ko a ratou kupu ia, ko o ratou whakaaro, ko a ratou whakaakoranga, kei te matomato tonu, e kore rawa e memeha. He hoa ratou no nga kingi, he hoa ratou no te tangata i nga taone nunui, he hoa ratou no te tangata i te pito o te ao; he hoa ratou no te hunga e rere ana i nga moana, he hoa ratou no te tangata e noho mokemoke ana i nga moutere ririki o te moana; he hoa ratou no nga kaumatua, he hemonga no ratou nga whare kura. E tamariki ana ano te pakeha ka whakaakona ki a ratou kupu, ki o ratou whakasro. Inakoa tenei Maori e hautu nei mo ratou, he ohonga no te ngakau i a ratou kupu. Ko ratou oku hoa i nga mataaratanga i te po, i nga wa o te mauiuitauga o te tinana, i nga wa mokemoke. Otira ko te tangata e mohio ana ki a ratou kaore ite mohio kite mokemoke. Ko nga tino tohunga o te reo Ingarihi, ara, ko etahi ko: — Shakespeare (Hakipia), Milton, Addison, Cowper, Pope, Goldsmith, Longfellow, Wordsworth, Coleridge, Byron, Grey, Southey, Browning, Sir Walter Scott, Burns, Shelley, Macaulay, Dickens, Thackeray, Tennyson. Ko etahi o enei tangata he tino rawa-kore, a mate rawa-kore atu, me Milton, me Cowper, me Goldsmith, me Burns. He tino rawa-kore enei tangata otira ko ratou tonu etahi tangata tino rongonui o te Ingarihi a e arohaina ratou mo a ratou korero mo ake tonu atu. E kore rawa ratou e mate. Ko Korimete ara ko Oriwa Korimete he tamaiti na te minita. I te matenga o tona matua ka tino rawa-kore ia, ko tona manga i te ao he oranga tino whakauaua a i mate ia ki tetahi whare tino he i Banana. I aia i Uropi, i haere tonu ia ma te waewae, hei nga ahiahi, ka tu i waho o nga whare ka whakatangi i tana purutu hei utu kai, hei utu moenga mona. No te tau 1728 a Korimete i whanau ai, no te tau 1774 ka mate, e 46 ona tau. E rua nga mea i tino rongonui ai tenei tangata, na tana pukapuka e kiia nei ko te “ Vicar of Wakefield ” (“ Te Minita o Wakepira”) me tana korero ara waiata mo tona kainga tupu i kiia nei e ia ko:— ■‘Sweet Auburn! Loveliest village of the plain.” Aupana ataahua, kainga tino pai o te mania.”
I ngaro ia mo nga taumaha ki etahi whenua, i tona hokinga kua ngaro Aupana, ona matua me tona iwi. Ko te whenna katoa kua riro i tetahi tangata whai-moni, ko te iwi kainga kua ngaro rawa. Katahi katangihia e Korimete tona kainga, ka whakaaraaratia mai e ia nga tangata me o ratou whare me a ratau mara kua ururuatia; riga wahi i kanikani ai nga taitamariki, te whare i huihui ai nga tangata i nga ahiahi kite korerorero; te wahi i tu ai te whare-kura i whakaako ai te mahita; te wahi i tu ai te whare ote miriita, ara tona papa. Ko nga tino korero a Korimete mo tona kai-whakaako me tona papa. Ko ana korero mo tona papa taku i whakamaori ai, ahakoa kahore i eke ki te tino ahuatanga o te reo Ingarihi, engaringari ko te aronga noa. He tika tonu e £4O ano te oranga o te papa o Korimete, na konei e kore e miharotia te rawa-koretanga o te tamaiti. Ko te “ pae ra-uta ” he kupu na toku iwi mo nga tangata e noho ana ki nga wahi ngahere, kahore nei i tata ki nga pa imnui. TE KAI-KAUWHAU PAE RA-UTA. I tua mai o te hum, i tiraha ai te mara kite ra, I ngawha noa ai nga puawai i te parae; I reira, i te wahi i watea i te rakau, Te turanga o te whare o te kai-kauwhau pae ra-uta. He tangata ia i arohaina e te katoa. He tino rangatira i tana wha tekau pauna i te tau; Kihai i tata ki nga taone tona omanga tapu, Kihai i whakawhiti, i whai ranei kite whakawhiti, i tona pariha; He tauhou kite ngore, he kuware kite rapu ingoa, Kihai i nukunuku i tana i mohio ai he tika; Ara ke atu hoki ta tona ngakau i mate nui ai; Ko te hunga mate tana i hiki, te hiki i a ia ano. I mohiotia tona whare e nga mangere tai-haere, I riri ia ki to ratou mangere i rongoa ia i o ratou mate; Ko te tangata pinono tana manuhiri, I tatu nei nga pahau ki tona uma kaumatua. Ko te tama maumau taonga, kua ngaro nei te whakahi, I whakatata mai a kihai i tutea atu. Ko te hoia kua mongamongatia i puritia kia noho, Inaina nei kite ahi, i tataki nei i te po roa; 1 tangi nei mona mate me nga kino o te pakanga, Whakakeko ana i tona pouturu i whati ai te hoa riri. Ngahau ana te kai-kauwhau i ana manuhiri, Wareware ake ia ki o ratou kino i o ratou mate; Kahore ana titiro mo te tika mo te he, Kua tangi ke tona ngakau i tona aroha kahore ano kia puta. Tana whakamanamana ko te atawhai rawakore, Ko ona he i tauhinga kite tika; Hihiko tonu ki tana mahi, kite karanga ki a ia, I mataara ia, i tangi, i inoi, i mamae, mo katoa; Ano ko te manu e mirimiri ana Ki tana pi kia rere raua whakaterangi, Waihoki mirimiri ana ia akiaki ana kia hohoro, Kia aru i a ia, ko ia ano hei arahi, ki nga ao marama. I te whare-karakia whakaiti kau tona ahua, Tapu ana tona tu ko ia ano hei tatai mo te whare, Ko nga kupu i taka mai i ona ngutu ngoto tonu.
Ko nga wairangi i haere mai kite whakatoi noho iho kite inoi, Mutu kau te karakia hohoro tonu tana kahui, Awhio tonu i ta te Atua pononga: Ko nga tamariki i aru i i a ia, I kume i tona kakahu kia kata mai ia ki a ratou, I pupu ake i tona ngakau tana mihi, he mihi matua, Ko to ratou ora tona ora, ko o ratou mate ona mate; Tana i hoatu ai no te ngakau, he aroha he tangi, Ko tona ngakau ia okioki tonu kite rangi, Pera mete maunga teitei e titi nei kite rangi, Ko te take nei kei te raorao ko te tihi puta pu ki nga kapua, Ahakoa akina tona uma e nga hau pukeri nui, Tiaho tonu ia te ra ki tona matenga. E rua nga tino kupu whakarite kei enei korero. Tuatahi, ko te maim e whakatangitangi ana ki tana pi kia whakarerea te kohanga kia rere raua kite takiwa mete minita pae ra-uta i patipati i te tangata kia whakarerea nga mea o tenei ao kia rere whaka-te-rangi raua. Tuarua, ko te maunga teitei kei waenganui noa te marangai ko te tihi ia kei te aio tonu waihoki ahakoa te minita pae ra-uta akina tona umu e nga raruraru o te ao ko te manaakitanga ia a te Atua kei te tiaho tonu ki tona matenga. Ata korerotia enei korero hei whakanui i nga whakaaro kia ea ai te tuhituhitanga a ta koutou mokai. Tatau. tatau!
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19240701.2.5
Bibliographic details
Toa Takitini, Issue 35, 1 July 1924, Page 68
Word Count
1,349NGA TANGATA RONGO-NUI O TE PAKEHA. Toa Takitini, Issue 35, 1 July 1924, Page 68
Using This Item
See our copyright guide for information on how you may use this title.