MOKU ANO.
“ IRui! Ikm! MWtiwlMtiora.”
KUA tae tenei Id te 14 nga tau e haere ana ta tatou mokai ki nga marae maha kite kawe korero. He wa tika tenei hei hokinga whakamuri mo te whakaaro ki te whakataki i te ahua o mua, hei whakaatu mai i te ahua o te mahi mo nga wa e takoto mai nei i mua ite aroaro. Ko ta tatou taonga tenei kua roa e haere ana i roto i o tatou marae, na reira he me tika rawa Ida kaha tatou kite awhina ia ia kia pumau ai tana mahi. Ko nga tangata na ratou tenei taonga i manaaki kua ngaro atu i o tatou tirohanga, na konei kia ngakau nui tatou kite hapai ita ratou oha. Ko te tikanga, i te mea kua roa tenei taonga e haere ana i roto i o tatou marae, kia nui rawa atu nga tangata hei tango. Otira i tenei ra kia mohio mai koutou e nga hoa kei te iti rawa nga tangata tango. Ehara tenei i te tohu pai, he tohu kino, he tohu mate. Ite tau 1907 i tata rawa kite 900 nga tangata e tango ana i te pepa. He kaute pai tera. Mehemea hoki e pumau ana te utu a tenei, a tenei, o ratou i te moni 5/- i te tau e £225 te moni e hua mai. Ka ora tonu ta tatou mokai i taua moni. Tena koa he nui o aua tangata kaore e utu, tae rawa kite 4 tau e rere ana ta tatou mokai ki etahi tangata tokomaha kaore i utua. Te tukunga iho ka
whakakorea aua tangata. I te tau i whakakorea ai aua tangata pera i tae ta ratou nama ki runga ake i te 200. Ko te hokinga iho tena o te kaute i te goo kite 400 inaianei. Na ahakoa tenei 400 kei te man tonu tana ahua o te tangata kaore e rite te utu i tana Pipi. Me whakaatu ake i konei nga moni i tae mai i tera tan hei whakaatu ki a tatou i te ahua. Ko nga moni enei i tae mai i nga marama 12 o tera tau : Hanuere, £2/15; Pepuere, £5/11; Maehe, £ 2/11 : Aperira, £5/5; Mei, £5/6; Hune, £2/7; Hurae, £2/5: Aknhata, £l/5; Hepetema, £3; • Oketopa, £l/2; Nowema, £l/12; Tihema, £3/15. Huikatoa £36/13/0. Ko nga moni enei i tae mai i tera tau. Ko te tikanga kia tae kite £IOO te moni e tae mai i nga tangata e 400. Ko nga moni enei e pan ana mo nga raruraru o te pepa: Mo nga pepa mete mangumangu, £6/12/0 ; mo nga poohi o te Pipi, mete kahi hold, £6/5/0; mo nga poohi o nga piri, £l/5; te utu mo te Kai-ta, £156; te utu mo te Etita, o! Hui katoa, £l7O/2. Ko te moni tenei e tika ana hei oranga mo te Pipi. Otira ko te moni i tae mai i tera tau e £36/13/0. Kaore e ora ta tatou mokai i tenei ahua. Na te aroha o tetahi tangata kotahi i tae mai ai ta tatou taonga ki tenei wa. Ki te whakaaro taua tangata kite whakamutu i tona awhina ka mate tatou. Ka kite mai koutou e nga hoa i te ahua o ta tatou mokai, ko waho noa e kitea mai ana he ora, tena ho roto i pirau. Ehara tenei i te mate e kore e tae te
whakaora. Mehemea he hiahia no tatou kia haere tonu te oha a nga tangata kua ngaro atu nei kite po, me whakaputa e tena, e tena, o te hunga e tango ana i ta tatou pepa, tona kaha kite whakarite i enei mea e rua : (1) Kia kaha tena, tena kite utu mai i te 5/- mo tana pepa ia tan, ia tau. (2) Kia kaha hoki tena, tena, kite tohe ki tetahi atu tangata kaore nei ano i tango i te pepa, kia tango. Ma te tokomaha hoki o nga tangata tango ka orate pepa. E 400 atu ano nga tangata kei te toe katahi ka ora ta tatou pepa. Mehemea tena tangata, tena tangata o te 400 e tango nei inaianei e mea ana me whakamatau ahau kite tohe i tetahi tangata kotahi kia tango ite pepa, kua eke kite tokomaha o nga tangata e hiahiatia nei ; kua ora hoki ta tatou taonga. He maha nga pepa hou kua ara ake inaianei kati kaore e pai kia mate tenei, te mea pakeke. Katie te hunga e korero ana i enei kupu kia kaha kite awhina ita tatou taonga.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/PIPIWH19120501.2.2
Bibliographic details
Pipiwharauroa, Issue 168, 1 May 1912, Page 1
Word Count
758MOKU ANO. Pipiwharauroa, Issue 168, 1 May 1912, Page 1
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.