Kite Etita oTe Pipiwharauroa.
TENA koe. E hoa kua hiahia ahau ki te gahau a Waaka Te Ranui raua ko Nikora Tautau mo "Tagata Maori." E kiia ana Te Ranui he " Riwai Maori," e kiia ana e Nikorp., " he igoa ta\hito te Maori." Ko ahau e tautoko ana ita Nikora. Ko tenei
take ko “ Maori “ he taoga nui i korerotia e Tuta Tamati raua ko Hoani Nahe i roto i a te Matuhi nupepa i te tau 1886.
I mea a Tuta Tamati: —"Taua te Maori he rakau mamori—kore maga —ehara i te rakau pekapeka, ara he mamori. No te taega mai nei 0 te Pakeha ka kore te (m) ka noho ko enei kupu na Maori. Na Tuta Tamati o Datiporou tenei \hakamarama. Ko ta Hoani Nahe \hakamarama ko au \hakamarama e Nikora. \Hakarere ana a Tuta i ana take. Ta Tuta he Mamori taua te Maori ; ta Waaka Te Ranui he Taewa, Riwai, Parareka, Parete, tau te Maori. Taku tautoke poto i o \hakamarama e Nikora. He waiata no mua atu i a Kapene Kuki :— n enei ka noho ka hihiri ake te ngakau o tangata, Ki te mahi e takoto mai nei. Ki kona te rahurahu tupu noa mai ai, Ki a piki ake au ki runga te kiritai, Nga manu e wheke i raro o Rangiahua. Homai ano koe kia hurihuria iho, E tapu ana ra, e Ihi ana, I a Rongotapu Hirahira. Ki kona e tane pani kara riri whanaunga e ngahere. E kore pea e whakama e te ngutu poto, E pokaia mai ana e te tamaiti mho koi. Nana i noho te ihu o Tainui te waka o Hoturoa ; Nana i homai ko te kai ki te ao Maori, Hei aha te atua korero i maua mai ai. Tena atu te roaga o te waiata nei, kaati i konei hei mohiotaga mai mou e Te Ranui no mua atu i a Riwai raua ko Kapene Kuki te waiata nei, ka puta nei ko tena wahi o te waiata nei, "Nana i homai ko te kai kite ao Maori." Huia atu e koe tenei diakamarama mo Maori ki ta Nikora Tautau, ka unu atu ai i tau ki waho. Kia ora ano e Waaka Te Ranui, me koe hoki e Rev. Nikora Tautau. Na to hunaoga e Te Ranui, na Rewi Mokena. Te Aroha, Hauraki, <'4 Hanuere, 1911.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/PIPIWH19110101.2.7
Bibliographic details
Pipiwharauroa, Issue 153, 1 January 1911, Page 5
Word Count
394Ki te Etita o Te Pipiwharauroa. Pipiwharauroa, Issue 153, 1 January 1911, Page 5
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.