Page image

H.—l3c

No. 14. Mr. Greenfield, S.M., kite Tari mo nga Tikanga o te Ture. E hoa, — Tari o te Kai-whakawa Tuturu, Westport, 15 o Aperira, 1896. I runga i te whakahau a to reta o te 9 o Tihema kua pahemo ake nei, whakahaua ana c au kia tauria nga Maori me nga hawhe-kaihe katoa o nga Kaute o Buller me Inangahua i te toru o nga wiki o Pepuere kua pahemo ake nei, a tenei ka tukua atu c au te pukapuka whakawhaititanga o te tatau me nga pukapuka a nga tepute-kai-tatau. Me ripoata atu ano hoki au mai ano o tera tatautanga tae mai ki tenei tokowha tonu nga tamariki Maori i whanau, kotahi tonu te Maori i mate, no te Kaute o Buller taua tangata, a tokorua nga Maori kua haere ki etahi atu whenua. Ko te ahua o te ora o nga Maori kei te pai, a, i runga i taku i rongo ai i kite ai, kaore he mate uruta ipa mai ki a ratou. Me apiti atu hoki c au tenei kupu, ara, ka nui te kaha o nga Maori kite mahi kaore c mangere ana. Heoi naku, na Alfred Greenfield, Kai-whakawa Tuturu. Xi te Heketari o Baro, Tari mo nga Tikanga o te Ture, Poneke.

No. 15. Mr. Bishop, S.M., kite Tari mo nga Tikanga o te Ture. E hoa, — Christchurch, 5 o Aperira, 1896. E whai honore ana ahau kite tuku atu ki a, koe i nga pukapuka tatau o nga Maori mo te takiwa o te Motu o Te Waipounamu i tukuna mai nei maku c tatau. I runga i te whakaatu mai a aku pukapuka tatau, mehemea nei c 304 te nekenga ake o te maha o nga tangata ito tera tatautanga. Otira i runga i taku ata whiriwhiringa i nga whika kitea ana c au he nui nga hawhe-kaihe, kaore i uru kite tatautanga o nga Maori i te tau 1891, i whakaurua ki tenei tatautanga, a karangatia ana i roto i nga pukapuka tatau "he hawhe-kaihe c noho a Maori ana i roto i nga iwi Maori." Mo runga i tenei putake, he mahi uaua te whiriwhiri i nga pukapuka a nga tepute-kai-tatau. Xi toku ake whakaaro, kaore kau he hawhe-kaihe i tenei Motu c noho a Maori ana. Ko te ahua ote noho a nga Maori o konei c rere ke rawa atu ana ite ahua ote noho a nga Maori o te Motu o Aotearoa, ara, kua rite tonu ki ta te Pakeha te noho a nga Maori o tenei Motu, a kua kore te noho a hapu, pena me nga Maori o Aotearoa. Na reira, kia tino tika ai te tatau a enei tau c takoto ake nei, ki taku whakaaro me whakatakoto he tikanga hou mo te tatautanga o nga Maori o tenei Motu. Heoi naku, na H. W. Bishop, Kai-whakawa Tururu. Xi te Hekeretari o Baro, Tari mo nga Tikanga o te Ture, Poneke.

Te Tatau o nga Maori mo nga tau 1896 me 1891.

7

Hui Katoa nga Tane me nga Wahine, 1891. Nga Tane. Nga Wahine. Hui Katoa nga Tane me nga Wahine, 1896. Nga Tane. Nga Wahine. Nuhunga ake. Hokinga iho. Te tino Hokinga iho, 1891-96. Aotearoa De Waipounamu .iakiura iVharekauri— Nga Maori Nga Moriori fVahine Maori e moe ana i nga Tane Pakeha 39,535 1,883 136 21,725 973 72 17,810 910 64 37,064 2,197 116 20,214 1,168 58 16,850 1,029 58 314 2,471 "20 148 40 251 65 26 83 14 251 179 20 229 94 11 85 9 229 31 "20 22 Nga huihuinga... 41,993 22,861 19,132 39,805 21,545 18,260 345 2,533 2,188

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert