Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

KO NGA PUKAPUKA O NGA RANGATIRA.

E hoa e Hare Reweti, tena koe. Ka nui toku aroha ki a koe no te mea kua tauwehe o taua tinana. E hoa e te whetu o te ata, tena koe. Tena koe te tangata nana i tui te waka kia mau. E boa, e mobio ana koe ki nga tangata katoa. E hoa tena koe. Na Potatau Te Wherowhero. Ki a Hare Reweti, kei Akarana. Rangiaohia. Haere ra e taku aroba ki a Hare reweti. E hoa e Hare Reweti, tena koe. Ka nui taku mibi ki a koe i roto i nga marama i nga ra. E hoa tena koe, te raabi mai na i nga mahi tohu o te Atua. He waiata aroha. Taku turanga kei te ihi o te ivhare Mete kai aohia te roiraata i ahau, Aroha i mahuki kite tau ka wehea Ka ngaro kite kore Nakukoe i tuku atu i te mata nraa Te rcliia i te ara koa Te ringa toro, i te ringa horahora. Heoi ano, Na to hoa aroba, Na Hohepa Tamamuttj, Kei Taupo. Haere atu ra e taku aroba i nga hibi o te marama ka rakaunuitia ki a Hare Reweti. E hoa e Hare Reweti, tena koe. Ka nui toku aroba ki a koe. Katahi ano au ka tae maii te kawei te aroba kua honoa e te Karaiti kite ao ki a tatou hoa i Taranaki e mahi ana i nga ritenga pouri o

te ao. E pa, i baere au i runga i nga ture i whakatakotoria hei mahi mo nga tangata katoa kia whiwM kite kotahitanga. Eki ana hoki a Paora ko te mea nui ano o enei ko te aroha Koriniti xiii—l 3. Me to kupu e mea ana, ka kawea hoki matou ete aroha ote Karaiti. Na konei an i mea ai kia mahia nga mahi pai kite tangata. E hoa tena koe i roto ite ture atawhai. He waiata aroha. I muri ahiahi ka tata mai te aroha Kite tau ra e i whakaepa I taku ohinga kei te ruru au E ko reira huaki nei to kai e anga Te wero hope te maringi nei Nana nei i hokirua mai kite whare Taku whakara ki ngai mua ra I nga rangi raia. Heoi ano, Na to hoa aroha, Na Kerei Katea. Kihikihi, 1858. Haere ra e taku reta ki a Hare Reweti. E hoa tena koe. Kia mau mai te whakaaro ki au tamariki i atawhaitia ai e koe, i to po i te ao, ara i runga ite atawhai ote Ariki. Heoi ka mau tonu nei te aroha ki a koe mete tumanako tonu o te ngakau ki a koe i te po i te ao kia kite ra ano au i a koe e Hare Reweti. Na Hone Teei Te Paerata. Ki a Hare Reweti, kei Akarana. Rangiaohia, Mei 26, 1858. _ Nau mai ra e taku reta ki toku matua aroha ki a Hare Reweti. Epa tena ra koe te noho mai na i tou kainga. E hoa, kotahi te mea kua kitea e matou ko ta te Atua kupu i ki ai ia "rapua e koutou nga Karaipiture kei reira te orangatonutanga mo koutou." Kia rongo mai koe kua whakakahore matou i etahi o nga tikanga Pakeha i runga i to matou whenua ta te mea kua kite te Atua ko te moni te putake o nga kino katoa. E hoa kia man mai te aroha ki nga tangata Maori katoa. Heoi ano Na Paora Matenga Te Pahupahu. Ki a Hare Reweti, kei Akarana. [Ae o te hoa aroha e Paora, me rapu tonu te tangata i nga karaipiture ko terra kei reira, ko te tika, ko te pai.] Waiau,Hurae 1, 1858. E hoa eTe Reweti, tena koe. E hoa ko au anake kei te pupuru i ta taua tikanga ; otira, ko nga rangatira o Ngatitamatera, o Ngatimaru e pupuri nei ita tatou tika. E hoa kia kaha mai. Ki a Te Reweti, Na Te Taniwha. Ngaruawahia. E hoa e Hare Reweti, tena koe i roto i te atawhai ote Ariki. E hoa tcuei au te awangawanga

tonu nei ki a koe, no te mea, kaa piri mai koe ki a matou i runga i te aroha o te Atua. E hoa, ekore e mutu taka whakawhetai mo tana homaitanga i tenei pai e mahia nei e nga runanga. E hoa kua tae mai tau reta, ara tau kupu e rapu nei koe i te tika mo to iwi, to matou kitenga i tau reta hari ana etahi, ka pouri etahi no te mea e ngaro ana koe i o ratju kanohi. E hoa tena koe. Ko taku kupu ki a koe ka mau toku ngakau ki a koe. E hoa ekore au e wareware ki a koe. Na Ttpkne Tahatika, Kai-whakaako. Ki a Hare Reweti, kei Akarana. [Keihea hoki te mea nui u a te hoa u a Tipene, ka mea au koia ano tena ko te aroha.—Na Hare Reweti.] No Mangere. E tama e Hare Reweti, tena koe, te whakaputa na i te aroha, i te marama, o runga, i te wahi pouri o nga tangata ; ara, o te whenua. E tama, kia rongo mai koe i taku whakaaro mo nga Maori. Rere! ka rite pea te Maori ki nga manu, ki nga ika. To nga ika wahi to nga manu, to nga kiore, to nga ngarara;—he mea whakarite ano e te Atua o ratou whare. To te ika haerenga, he wai; to te manu he ngaherehere; to te kiorc, he rua oneone. Ko onei mea katoa, kihai i rite te matau kite tangata. Na, ki ta te manu mohio, be ngaherehere; kai ana, inu ana, hauhau ana, korero ana. Tena puakina te ngahere, aahu kau ana nga manu. Kua mutu te koroki o te manu i te at», kua laugi ke to -titan. kao. Ko te rite tenei mo nga Maori. Ka mea, no nga Pakeha te he; kaore no ratou ano te be. He mea pea kia rite ki nga manu e haerere ana i te taha tai. Kua pari te tai, kua nekeneke kiuta; kua timu, kua matara atu te haerenga. Tera ano te tai puhaha te haere mai ra, ngaro ana nga tahuna, ka kimi i te wahi hei nohoanga mo ratou :—kua kitea te wahi i purero, kua popo Id reiva, ke! ke ! kau ana. Mou enei korero, e te tangata hoko whenua. E pai kia whiwbi koe ki te moni hei utu eka mou. E pai kia uri korc koe. Kua tupu o uri, o mokopuna, kua rongo ratou, no te Maori ano tenei whenua, i mua mo tau kupu e ki na koe, "Hei oneone mawai kia purutia, ka mate nei au." E tama e Hare Reweti, e penei ana nga whakaaro o te tangata hoko whenua.. Kua reka hoki te maunu kite waha. E hoa tena koe, E tama he whakaaro enei naku. Me he mea pea, e rongo ana nga tangata, ka riri ra nei, ka pai ra nei. Heoi ano. Na to HOA TATA kei Mangere. Ki a Hare Reweti, o Niu Tireni, o Ingarangi, ra nei. E mahara ana au no tawahi ano pea koe i wbanau ai, no konei ano ra nei. [Ekoro e toku hoa tata, no tawahi ano au ; he heke au nei ki tenei whenua ki Niu Tireni.—Na Hare Reweti.] Mangere, 1858. Tenei ano te Atua o namata ko Uenuku. Kahore he huritanga o te whakaaro o mua;

kotahi tonu te tikanga. E hoa ma, me tuku atu taku kupu i te muri raro, kia kite koutou katoa i taku tiraatanga, nohoanga kite pakeha 1835 o nga tau. Ka uoho au i runga ite ritenga pakeba. Bhara te matua poriro; engari tona matua tupu. Titiro hoki j no te Atua te wairna, no te Atwa hoki te tinana. He whakaaro tupu enei korero. He waiata : Ra paid au ki runga kite taw.i Kia maiama haute titiro ki Wharekataokaho kite tauira engia Kite haramaitanga ote pai ; Rakau ka tairi ia taua. Heoi ano Na Hemi Karena, t<r ei Mangere". Ki a Hare Keweti. kei Akarana.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WHETU18580901.2.3

Bibliographic details

Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 3, 1 September 1858, Page 1

Word Count
1,350

KO NGA PUKAPUKA O NGA RANGATIRA. Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 3, 1 September 1858, Page 1

KO NGA PUKAPUKA O NGA RANGATIRA. Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 3, 1 September 1858, Page 1

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert