Kenana, Maketu. Ki a Hare Reweti, ko te kai-atawhai i te tutua i te pani, i te pouaru, i te rawakore. Roma xiii—B. E hoa tena ra ko koe i runga i te mahi tohu a to tatou mat ua ite rangi. E hoa, kua tae mai tau pukapuka ki ahau; kua kite abau iau whakaritenga tika; a, e hari ana toku ngakau ki tou rongo pai e takahi mai nei, i runga i nga ngaru whakaporaruraru o tenei ao; —i runga i nga litenga a te tangata, a te Pakeha. Ko tenei, e hoa, kia kaha koe, kite whakamarama i nga tikanga kite ao. Matiu, v—--15,16. Mate Atua koe e whakakaha;, mana koe e tiaki; mana koe e wbakaora. Ka hari koe kite mahi, ki nga mahi a tou yangatira. Matiu, xxiv—46. Matiu, xxv—l 6, • 17. Matiu, xxv—2l. Ko tenei, e hoa, ka tika to arahanga i nga matapo. Kite kahore e arahina, ka mate, ekore e tika i ,te huarahi. Matiu, xv —14. E hoa, .tena ra ko koe. Kia manawanui ki nga anea whakapoari, kia tohe kite inoi. Roma, xii—l:2. He waiala tnngx tonal r\a\n\-i:i-*k-lt&o-*-Kia kaha ake ra to .bUcq kite ao icai tamia koe te -whakarutaia Patuparehe, to taonga i kimi ai ki tawhiti. I rangahaua e, o karihi kite putere, O tapu tinitiaia mai te manu a Te Tipua ka purotu hine, te waka takohekohe rai. Naku na to hoa aroha, Na Paoea Paruhi. [Ka nui te aroh a o toku ngakau ki nga korero »pai a Paora Paruhi, tapoko ana kite hinengaro, -me he kowhitanga marama te panga mai kei ahau.—Na Hare Reweti.] Waiomio, Peiwhairangi, Hanuere 18, 1858. E hoa, Tenei taku kupu ki a koe, —kia tukua e koe enei korero kite perehi hei matakitaki mo nga iwi katoa, o runga, o raro nei. Otira, e hoa, ikihai, i pau atu aku kupu; maku ano e rapu i muri nei, he kupu pono, kia mutu tenei mahi, — »»-«fiahinga o te kara; ko reiraano matsu huihui ■ai, whakadtl at i tenei mahi. Heoi ano ena kupu ki a koe. Kia tau te rangimarietanga ki a koe, i roto i nga ra katoa, ma te Atua koe e tiaki, ake ake. E hoa tena koe. Tenei ano toku aroha ki a koe. Heoi ano tena kupu a tou boa aroha. A Maihi Pabaone Kawiti. Ki a Hare Reweti, kei Akarana. Peiwhairangi, Hanuere 18,1858. No te huihuihga o Ngapuhi ki Kororareka i te whakaarahanga o te kara ki Maiki, enei korero. Ite putanga o te mahi a tenei rangaifta, a Mailii Paraone Kawiti To Kubanga, j tona
whakaaro nui i taea ai e ia te rapu nga whakaaro e tupu ai te pai ki runga kite whenua. Kia rongo ra e te iwi katoa, i te kupu a Maihi Paraone Kawiti. Ka peia atu eiae te Atua te kino kite pouritanga i wafio ko te wahi tera ote tangihanga, mete teteatanga o nga niho— Matiu viii.—l2. Engarime tahuri nga iwi katoa, me tango i te kupu o te Atua kia tika ai to tatou awhitanga atu ki a te Kuini, me ton*. a.whitanga mai ki a tatou. He kaha no tenei tangata kite rapu i tetahi whakaaro e ora ai tenei motu, e tau ai te mahi tohu ate Atua, ki nga tauiwi katoa. Koia a Maihi Paraone Kawiti i mea ai, ko nga iwi katoa o tenei motu me tomo atu ki roto kite ture ote Kuini. Ko nga tangata enei i whakaae ki Maiki kia whakaarahia te kara, 1379. Ko nga hapu eDei 32; ko nga moni enei £B6 18s. 3d. Heoi ano. Na Maihi Paeaone Kawiti enei Whakataki. Pakanae, Hokianga, Hanuare 16,1858. E hoa e Hare Reweti, tena ra ko koe. Tenei ano taku Jsi » hoe- -nro tafcu torero kua tae atu ki a koe i mua. Ekoro e Hare Reweti, tena ra ko koe, i runga i te kaha o te Atua. Heoi ano, Na Te Mangumangu Kai-Whakawa. Ki a Hare Reweti, kei Akarana. Whangaruru, Hanuere 15,1858. E hoa e Hare Reweti, tena ra ko koe. Ka nui toku aroha ki a koe" ki tau kupu, i ho mai nei i tau pukapuka. Tekoreotehangameheumutuhiekeiia "Waiarikikarawetakuringateataotepiau Taongakimienahakuraiterarangaitu KiaurutomoautewhareoHareKewotimekore Eriromaiemekoparetetaitongakawhiwhi Karawekahokiauei. Na Wiremu Korokoro. Na Pitorehu. Na Pepene. Ki a Hare Reweti, kei Akarana. Emara e Hare Reweti, tena ra ko koe. Erahi toku aroha atu ki a koe. Ko te rua tenei o aku taenga mai, kahore ano aku kupu ki a koe, katahi ano. . Kei nga tai o te korekore ka whakaputa te tokdb i Rangitahu. Ehoa e Reweti, he huna ra nei te marama, he tirea ra nei te mararaa, he mawaru ra nei, he rakau nui ra nei. Ka huate kai, ka hua te kupu. He waiata. Tenei e whakangaoko ana rate ngakau Ka hara mai te ra ska wanama kia uru. Koutou i te hinga o kai, ka uru Rapea koutou, i te tokitokinga o kai. Hooi ano, ka mutu Na Paratbne Te Man v. Ki a Hare Reweti, kei Akarana.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WHETU18580701.2.2
Bibliographic details
Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 2, 1 July 1858, Page 1
Word Count
832Untitled Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 2, 1 July 1858, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.