HE KUPU WHAKAATU KI NGA HOA TUHI MAI.
Horomona Hapai.—Kua riro mai au moni mo te takiwa i mutu i a Hepetema, 1875; i taia atu ano hoki aua moni i roto ite Waka, Nama 22, 1874. Ko nga moni mo tenei tau e haere nei kaore ano kia tae mai, ara mo te tau i timata i a Hepetema, 1875. r Tatvuhana Kakano, o Whareponga, Tai Rawhiti.—Kaore rawa i tae mai ki a matou aua moni e korero na koe. Ko Peneambne Tantji, o Whitianga, e ki ana ko te take i mate ai aWaat-a Tutae, kua panuitia nei tona matenga i te wharangi tangata mate, i motukia kite mutu, ara kite hononga ote kaki, e tetahi hawhe-kaihe, ko Tameka te ingoa. E korero ana lioki ia kite kore e kaha ote ture i taua takiwa, ite ngohe kore o te kai-hapai. Hut an a Taeu.—Kua taia i tetahi wahi o te nupepa nei hetuhia mai e "Nga Hoa Pakelia," he korero mai i aua m& hi whakahari ite kura o Akuaku—lieoi, kaore he tikanga e panuitia ai tau. Ko te korero a te Wunu, Kai-whakawa, mo te hakari i te kura o Parikino ki hai i hohoro mai mo tenei putanga o te Waka. Otira kua oti noa atu i a matou tetahi korero mo taua mea, he tnea tango mai no te Whanganui Herara nupepa, a kua taia ki
tenei mipcpa, mo tetahi reta auo hoki na tetahi o nga tamariki o taua kura. Engari, no te mea he iwi manaaki nui ite Waka nei nga tangata o Whanganui, 110 te mea hoki e rongo ana matou he mea e paingia rawatia ana e ratou nga korero katoa mo nga kura o to ratou t.akiwa, no konei matou ka mea kia whakatau matou kite panui i nga korero ate Wanu, etalii vvahi ranei, i tera putanga o te Waka. Henake Mitebe, o Taupo.—Kaore e pai mo to Waka nei taua mahinga korero ato lioa Maori. He korero marama kore nga korero, he ahua whakaaro tamariki, he kupu whakarite anake nga kupu, he mea hanga noa iho. E kore e mohiotia e o matou hoa te tikanga o taua reta; tetahi e liara ia ite korero tikanga, e hara i te korero ahuareka. Ko Te Hehetj, me etahi atii tangata, o "Waitotara, e ki ana, ite ata oto Ratapu, te 2G o Tihema kua taha nei, ka haere atu tetahi -waka ite awa ka haere ki waho kite moana ki waho rnai o Pukeko tau ai; tokorima nga Maori i rungar i taua waka, tokorua nga Pakeha. Ka kite ratou i tetahi mea e tau ana ka hua he rakau, ka auare, " E ! he rahi totara," katahi ka hoe atu. Ka, he weera taua mea na, te tatanga atu ka pupuha ia, ka mataku nga tangata ka tahuti. Jlohaia Ri^GXTJRL'.—E pai ana. Ko nga reta a Rua Takimoana, Paratene Ngata, Aperahama K. Patene, me Paora Tuwharetoa, me waiho marire. Wieehtj te Tcheka, o Mahinepua, Whangaroa, Peiwhairangi.—Kaore ano kia tae mai ki a matou aua moni e ki mai na koe.
He moni kua tae mai:— £ s. d. 1875.—Charles Priestley, Esq., Turanga 0 10 0 j) H. R. C. Wallace, Esq., o Whangara, 1876.Turatiga 0 10 0 -Paurini Zaratnu, o Tokaanu, Taupo !.! 0 10 0 5) Alfred Kihau, Ruapuke, Campbelltown, Bluff (No. 1) 0 10 0 99 Teone Weteri Hauraki, Ngawliakaputuputu, Campbelltown, Riverton. Ofcakou 0 10 0 3) Hutana Taru, oWaipiro, Tai Rawhiti, 0 10 0 » Hepata Maitai, o Uawa, East Coast „ (No.1) 0 10 0 99 Henare Ngatai te Matehaere, o Rakarana, na Puihi i tuku mai Na Rihari Wunu, Kai-whakawa, o Whancaiiui. mo 0 10 0 1876.—Topine te Mamaku 0 10 0 )) Aperaniko Taiawbio 0 10 0 99 Poari Wharehuia 0 10 0 )) Te Mawae 0 10 0 99 Paora Poutini 0 10 0 1875-76.-—Reone 0 10 0 59 Huriwaka 0 10 0 Hakaraia Korako 0 10 0 1876.--Nemeka, o Raorikia 0 10 0 99 Paora Tuwharetoa, o Papatupu 0 10 0 £9 0 0
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18760125.2.2
Bibliographic details
Waka Maori, Volume 12, Issue 2, 25 January 1876, Page 9
Word Count
668HE KUPU WHAKAATU KI NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume 12, Issue 2, 25 January 1876, Page 9
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.