HE KUPU WHAKAATU KI NGA HOA TUHI MAI.
I tae mai ki a matou i a Mei, 1873, te pauna kotahi na tetahi tangata, ko Mita Karaka te ingoa, e noho ana i Matatera; he moni utu ia mo te Waka i roto i nga tau 1872 me 1873—a kua tukuna tonutia nga nupepa ma taua tangata ki taua kainga ano. Mehemea ko te Mita Karaka tenei e noho ana ki Omaliu, kei Nepia, inaianei, e ki mai nei kaorc e tae atu ana ona nupepa ki a ia, heoi ta matou kupu nana ano i kore e whakaatu mai tona baerenga he kainga ke noho ai. Kia tae mai ona moni mo tc tau 1874 ka tukuna atu he nupepa mana kite kainga eki mai nei ia. Ko Tamihana Te Rauparaha, he rangatira tika no Ngatitoa, e noho ana ki Otaki, kua whiwhi ki nga moni £sl 175.; he mea kohikohi nana hei hanga i te whare karakia Maori kei Otaki. Kua tukua mai e ia ki a matou nga ingoa o nga tangata, nga Maori me nga Pakeha, nana aua moni i homai ki a ia, otira kaore he wahi watea ote nupepa e panuitia ai aua ingoa. E kitea ana e matou te ingoa o te Kawana i roto i aua ingoa, me te ingoa o te Huperitene, me etahi atu Pakeha rangatira o Po Neke nei. E'bari ana matou kite whakaaro a nga Maori kia ■whakahoutia taua whare karakia, no te mea kua mahue kinotia e ratou taua -whare i tenei takiwa kua taha nei. He pai kia nui haere ratou kite whare karakia, kia iti haere kite paparikauta. I roto i enei tau kua hore atu nei kua nui haere te rongo kino o nga Maori o Otaki ki runga ki taua mahi —ara te kai waipiro. Ko Eaniera Erihana, o Otakou, e ki mai ana kua tango mehiui tima, patu witi, nga Maori o Waikouaiti. I utua e ratou kite £583. I mahia kite kamupene i taea ai aua moni; he mea hoko ki tc hca, e £5 mo te hca. I ala -whakaritca ano ho tieamana mo taua kamupene, me tc komiti whakaliaere —i whakahaerea te mahi i runga ano i nga ritenga o taua tu mahi. E ki ana he mea hou tonu taua mehini, katahi ano ka utaina mai
i Eanana, he mea pai rawa. Te kau nga hoiho nana ito mai i |e wahi i kawea mai ai e te kaipuke, a po kotahi nga tangata ki te liuanui ka tae ora kite kainga taua mehini e ratou te kawe. Mo te tautohe rone whenua a Wi Tuohu raua ko Hori Patene, me o raua hoa, heoi te kupu tika hei whakahoki ma matou ki a Hutana Taru, o Waipiro, kp te kupu i te rarangi 16 o to upoko 7 o nga waiata o Eawiri, ara :—"Ea hoki mai tana whakaaro nanakia ki runga ki tona mahunga, a ka tau iho tana mahi tukino ki runga ki tona tumuaki." E hara i te korero ahuareka te korero a Hemi Warena mo te mahi tutu a etahi tangata i te nohoanga o te Kooti Whenua ki Pamutana; tetahi e kore matou e pai kia -waiho ko matou hei kai-panui i taua tu "atawhai" whakakake a Eangitane, tetahi atu iwi ranei, mehemea e pera ana te tikanga, ara he tuwha noa i ngakarana waipiro. E tino whakahe ana matou ki taua mahi, no konei e kore matou e uru ki taua mahi kite panui i aua korero. He kiatu tenei ki a Eaniera Te Iho, o Turanganui, Wairarapa, koia tena, ko "Te Kaiahurahanga " tawhito nei ano, te tangata e ki mai nei ia. Kua tae mai nga reta a Tamati Eeina, Paki Te Amaru, Eongomai Whareatua, me Heretaunga, engari kaore i rokohanga mai te mahinga o te nupepa nei—tae rawa mai kua oti.
He moni kua tae mai:— £ s. d Na Eihari Wunu, Kai-wliakawa, o Whanganui, mo 1875.—Kawana Hunia ... 0 10 C ?> Paramena Te Wbarctiti... 0 10 C jj Poari Wharehuia 0 10 C )> Benata 0 10 C 1874.—Eeneti Tapa 0 10 ( 1875.—Beneti Tapa Ka W. E Puructi, Eangatira hoia, o Fort G-alatea, Bitimona, "Whakatane, mo 0 10 ( 1875.—Hemi Maka, Hori Maitai, Haimona, Tamihana, Katiana, me Te Otimi. (Nama 3 katoa) 3 0 ( >j Te Eooti Te Bato, o Bapaki, Poti Kupa, aa Baniera To Iho, o Turanganui, Wairarapa, i homai. (Nama 3) 0 10 < * £6 10
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18750309.2.2
Bibliographic details
Waka Maori, Volume 11, Issue 5, 9 March 1875, Page 49
Word Count
736HE KUPU WHAKAATU KI NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume 11, Issue 5, 9 March 1875, Page 49
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.