Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE TANGI NA MERE RIHARA HOUIA.

Mo tona hunaonga, a Ema Kapu Tipitipi, i mate ki Ohiwa, Te Tai-rawhiti, i te 28 o Nowema, 1874. E kui ma, e koro ma, Whakarongohia atu te waha e pa nei— Tangi te umere! Maranga te tupeke! Eo Kapu pea ia ? Noho mai e -whae i te nohoanga ahuareka, Kia whakamau au nga rae ki Onekawa. Auaka hoki ra e whakatangurutia, He maroae no roto kite tau, Ka poka'te ngaro noa i runga te rarangi: To maru wehi nui i arohatia ai, To ahua rate rite kite tini; Ko au kai makamaka ka wairurutu nei, Ko te waha e karanga kite tira puta mai I te ra roa o te -waru e i.

He Tangi ano mo Ema. Kei a wai hoki rate rangi ka kino nei ei ? Kei a Kapu ra, he tau koe nahaku e i. I te kopanga mai a te mate ki a koe ra, Eoia uei hoki au ka whakawairangi nei. Te ao te mauru e rere paepae ra Hoatu koe i mua, hei muri nei au : Taua ngatahi te kake ki runga ra e Elite kainga ote ora, kia kite taua na ii.

He korero tenei no roto i tetahi nupepa Pakeha o Hirini, ara:—-" No tetahi rangi o te wild kua taha nei i haere ai a te Paraka me etahi o otia whanaunga kite hi ika ma ratou i tetahi awa e huaina ana ko te Awa Rohenga—ara ko te awa ia e tiriwa ana i nga whenua o Patana o Rekingitana. Ko nga tahataha o tana awa kua ururuatia, kua tupungia katoatia e te rarauhe roroa, ete ponga, ete aha. Kaore he wahi 0 taua awa e nui atu ana i te toru putu te whanui, no reira heoi te tu tika mo te tangata he tu tiwhera, ara ko tetahi waewae i tetahi taha o te awa tu ai, ko tetahi waewae i tetahi taha, kia kore ai e tatawhiwhi te aho ki nga rarauhe me nga ponga. He wai puataata rawa te wai, e kitea noatia ana te ika nunui o taua awa e kai ana ite maunu. Na te hihiri rawa ote ika kite kai ki hai i taro kua 49 nga ika kua mate mai ki uta i taua hunga te takiri mai. Na, tokowha taua hunga e hi ana, e tu tirara katoa ana i runga ite awa, tetahi i muri i tetahi. Katahi ka pa te karanga a te tamaiti i muri tonu i a te Paraka, 'E! Kaua koe e ngaoko; he neke kei muri tonu ito waewae !' Katahi ka oho ate Paraka, kaore i kori, i aha Ite wehi; na te mea ka rongo ia kite rakau ote aho a taua tamaiti ka pa kite ngarara nei katahi ia ka tahuri ka titiro, ana! kai te whenua taua mea e ngaoraora ana ka mate. Ki hai ano i taro kua karanga te tangata e tu ana i muri i taua tamaiti, 'Au e! kei kori koe! He neke ano tenei kei muri i a koe!' Ka patua hoki tena, ka mate; muri iho ka patua ano etahi e rua—a ki hai i tekau nga mineti kua rima rawa nga neke kua mate i taua wahi kotahi nei ano. Katahi ka pokaia e te Paraka tana aho, ka tahuti ratou ko ana tamariki ki ta ratou tarapu—kua ngata hoki te puku hi." E ki ana te Aaka% he nupepa kei Merepana, kua kitea tetahi nakahi o te moana, i te 7 o nga ra o Oketopa, enga tangata orunga o te "Karaira Kahera," i te rerenga mai o taua kaipuke i Banana (kei Ingarani) ka rere mai ki Merepana nei. I kitea ite takiwa o te moana ki waho atu o Peina me o Wiwi. E korerotia ana i tapahi tonu tana haere o taua neke i runga i te tomarinotanga o te auripo o te kaipuke, e 30 iari te mataratanga atu i te kaipuke, a haere atu ana. Ko te upoko, me tetahi wahi o te tinana e 6 putu te roa, i puta ki runga o te wai, a i ata kitea ano e nga tangata. E kiia ana i rite tonu te ahua ote upoko ki to te neke o uta nei ano, na te nui rawa ia. Ki hai i mohiotia te roa o taua ngarara, engari he roa ano. Ko wai ka mohio ki nga autaia o nga hohonutanga o te moana ? Tena ano e mahara a matou hoa ki ta matou panuitanga i te pakarutanga i mua tata atu nei o tetahi kaipuke ate " Piritihi Atimira" kite motu e huaina ana ko Kingi Aereni, he motu ia (paku nei) e tu ana i roto i te kuititanga e tiriwa ana i nga motu e rua, a Tahimeenia me Aatareeria. Te pamamao atu o taua motu i Po Neke nei e 2,000 maero, kei te taha hauauru. Inaianei e korerotia ana kua pakaru ano tetahi kaipuke i taua motu ano. Ara, he kaipuke no Ingarani, ko te " Perenikatara " tona ingoa, e 900 tana te ritenga o tona utanga. I rere mai i Karahiko (kei Kotarani) a e rere ana ki Hirini. He po, he tupuhi, i eke ai ki runga ki nga toka o taua motu. Ihe te kapene kite raite i taua motu, mahara ana he raite ia i te tuawhenua kei Keepa Atawe. Kaore he Pakeha eke noa ki runga ki taua kaipuke. Ko nga heramana i ora katoa, kei uta e noho ana. E runangatia ana inaianei te pakarutanga o taua kaipuke. Nga taonga i runga i taua puke i rite kite £49,000. He hanga ia te nuinga o aua taonga e kore e kino i te wai, tera hoki e taea te mahi ake.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18750309.2.15

Bibliographic details

Waka Maori, Volume 11, Issue 5, 9 March 1875, Page 57

Word Count
957

HE TANGI NA MERE RIHARA HOUIA. Waka Maori, Volume 11, Issue 5, 9 March 1875, Page 57

HE TANGI NA MERE RIHARA HOUIA. Waka Maori, Volume 11, Issue 5, 9 March 1875, Page 57

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert