HE KUPU WHAKAATU KI NGA HOA TUHI MAI.
Kaore ano kia tae mai ki a matou te reta i te moni e ki nei a Henare Tamakeke, o Wairewa, kua tukua mai e ia i a Tihema nei; kaore ano hoki kia tae mai te kotahi pauna eki mai nei a Henere Potae, o te Tai Rawhiti, kua homai e ia ki tetahi Pakeha i Nepia kia tukua mai ki a matou. Ko Eutene Tainguru o te Wakaki, Haake Pei, e ki ana kua rakia nga kai i taua takiwa ; a e kai ana nga Maori ite kakahi, i te raupo. Ko Mangai Uhu Uhu e wbakaatu mai ana, e ki ana i te 9 o Pepuere, i te Aute, Nepia, i marenatia ai a Kerelri Eenata raua ko Ngawiki Nguha, ko Arapata Eenata raua ko Makereta Pupu, me Arapata Niania raua ko Eitihia Ngotungotu. Ka mutu te marena ka takoto te hakari a Eenata Pukututu i roto i te teneti nui. He nui nga Maori i hui ki reira no nga vrahi katoa, e rima te kau nga Pakeha. Ka mutu te kai ka turia te kanikani, tae no kite 12 haora e kanikani ana. Ko Hori Wajti o Tokomaru, te Tai Eawhiti, mo ta matou -svhakahe, i roto i te WaTca o Hanuere te 27 kua talia nei, ki ana kupu mo nga rangatira Maori, e ki mai ana he tangata ke pea nana i tuhi taua reta, panga ana ko tona ingoa, to Hori, ki roto —e ki ana e hara rawa i a ia. Eki ana hoki ko ona hoa
Pakeha me ona hoa Maori e kata ana ki a ia mo ana kupu wJiakahe i«nga rangatiratanga Maori, a e nui ana tona whakama. Jlua tukua tonutia nga nupepa ma Hone Hare Tikao ki AJcaroa, Katapere. Tena pea he tangata ke nana i tango mai i te Pohitapeta. Me ui ia ki reira. I tureeti rawa te reta a te Tiewhi i kore ai e panuitia. Jingan kei tera nupepa ka puta. . Kua tae mai ki a matou te reta a " Pakeha Maori," e ui ana Jute tikanga ote kupu nei Maori. E kore e taea e matou inaismei te whakapau 1 nga matauranga ki runga ki tenei mea. Jingari no Hawaxki mai ano rapea taua kupu; tona tikanga, e tau ana ki runga ki nga mea katoa no tenei motu ake ano, no tetani atu ranei motu i putake mai ai nga tupuna o tenei tu tangata, te Maori nei, e noho ana i Kiu Tirani inaianei ; inanoki, tangata Maori;' "pakeha Maori," "kiore Maori;' wax Maori," aha Maori atu—he mea anake no uta nei. -Lera e kitea e "Pakeha Maori," ratou ko ona hoa e tautohetohe mai nei, e kore rawa e tika kia kiia te Pakeha 1 whanau ki Niu Tirani hei Maori no Niu Tirani; no te mea, ahakoa- whanau ia ki konei, e hara ia i te tangata tupu no tenei whenua, he tangata ke, he iwi ke, he mea haere mai no ko atu. Koia hoki nga tarutaru no konei ake, ka kua he mea Maori— kaua nga mea i kawea mai ki konei whakatupu ai. Ka whakamatau matou kite whakaputa kupu i tera WaJca mo nga reta maha kua tae mai nei.
He moni kua tae mai:— £ 1874. —Na Eapene Mea, mo Manahi Earawa, s. d. Hare Takerei, Paora Pene, Tiaki Te Pakanij Mohi Horua, Wiremu Beweti, Eparaima Hohepa, Remi Tupuahoronukuj Te Tawhhvlii, me Komene, 110 te Niho-o-te-Kiore, Taupo, katoa ratou (No. 4.) 5 0 0 „ Rawiri KaMa o Runanga, Taupo, ra Nepia 0 10 0 1873-74.—Maika Pikaka, o Waikouaiti, Otakou ... 1 0 0 !Na Riliari Wunu, Kai-whakawa, o W hanganui, mo 1873-74.—Te Hira Karatia, Holiia ISTgakaraka, Te TJraiiga Kaiwhare } o Kai Iwi, (1873) Reneti Tapa, (1874) Tamati Reina, me Renata o Koroniti 3 0 0 £9 10 0
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18740310.2.2
Bibliographic details
Waka Maori, Volume 10, Issue 5, 10 March 1874, Page 55
Word Count
639HE KUPU WHAKAATU KI NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume 10, Issue 5, 10 March 1874, Page 55
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.