Ka nui rawa te mate o tena iwi o te Wi Wi inaianei. Hua noa kati he mate mona ko tona matenga i a te Puruhiana. Ko tenei ko ia ano kai te patu i a ia, ko te Puruhiana kai te matakitaki kau i tana mahi e titoki nei ratou i a ratou. Ite mutunga ra ano o te riri o te Puruhiana ka tomokia e ratou te taone nui o Wi Wi, a Parihi. Ki liai i roa e noho ana ka hoki mai ki waho ka waiho ano te taone ki a Wi Wi, kua whakaaetia hoki nga tono a te Puruhiana hei maunga rongo. Katalii ka hoki te nuinga o te Puruhiana ki to ratou kainga, ko etahi i noho i o Wi Wi kite tiaki i nga taone kia ata oti nga whakaritenga i whakaritea ai. Taua riri ote Puruhiana e ono marama e riri ana (ara ISO nga ra), no te timatanga tae noa kite whakamutunga. Nga parekura o taua riri hui katoa ka kotahi rau e rima te kau ma ono —te kau ma •vvhitu o aua parekura he parekura nui rawa. JS'ga taone me nga kainga parep ire o "VV i Wi i riro ki a ratou e rua te kau ma ono; nga pu nui i
riro c ono mano e whitu rau; nga kara (paraki nei) o te Wi Wi i riro kotahi rau e rua te kau ; nga apiha o te Wi Wi i riro herehere ka kotahi te kau ma talii mano e ono rau e rima te kau; nga herehere o nga hoia noaiho e toru mu e ono te kau ma torn mano! Ko nga mea i tino mate mawai e tatau! Anana! kei hea te riri kia rite Id tenei te nui o te mate i roto i nga marama e ono! Otira ki hai i ngata tc puku riri o te Wi Wi. Ki hai ano kia ata puta te Puruhiana ki waho o Parihi kai runga ano te iwi ra (a "Wi Wi) e tutu ana e riri ana ki a ratou ano. E rua rau mano nga hoia o ratou i tahuri kite Kawanatanga patu ai. Inaianei kua nui hacrc taua riri; e tohe ana tetahi kia riro i a ia te mana o te whenua, e tohe ana tetahi kia riro i a ia. Kua nui nga parekura—he riri tonu tana mahi i tena ra i tena ra, i ahua rite tahi te kaha. Otira, i tenei takiwa e ki ana, tera e riro i te taha Kawanatanga te otinga—ko etahi kainga i nohoia e te hunga tutu, kua taea e te Kawanatanga, i taea rapea i rung;: i te uaua, i te mate. Ko Parihi kei taua hunga tutu e nmu tonu ana—e rua rau mano o taua iwi kei roto i te taone, rahi ake ranei. Ko te Kawanatanga kei waho e awhi ana i taua taone. Ko etahi parepare me etahi kainga o waho rawa kei a te Kawanatanga. Ko tenei. e riri tonu ana i te ao i te po—e kokiri tonu ana nga tangata o roto o te taone ki waho riri ai ona mano tini. He nui ano nga tangata kai roto i te taone e pai ana kite taha Kawanatanga, otira he mataku kite hunga tutu. E ki ana ka taea te taone apopo ake nei ka rere ratou ki roto kite Kawanatanga. Te main a te iwi tutu he to i nga tangata katoa o te taone ki roto ki a ratou riri kite Kawanatanga—ka kore e rongo ka herea, he mea ano ka patua rawatia. Ko nga minita me nga tangata whakapono e tino
kinongia ana e ratou. Kotahi te Pihopa i whiua kinotia e ratou kite wipu—a, iki hoki ratou ka patua rawatia taua Pihopa ka kore e homai e te Kawanatanga. e te Hahi ranci, nga moni e hia ra mano pauna kia whakaorangia ai. He nui nga main kino a taua hunga—ko Hatana tonu kai te whakahau i a ratou. Otira meake te taone taea ai e te Kawanatanga ; lie nui o ratou kua riro herehere i te taha Kawanatanga—he nui hoki nga mea kua mate rawa, taha, o tetahi taha ano. Ko te Puruhiana e ki ana ka kore e hohoro te taea te taone etc Kawanatanga ka uru ano ratou te riri, ka huaki kite taone. Kite penei, kite uru ano te Puruhiana ki taua riri, e maharatia ana tena e whakahokia inai e rr.tou (e te Puruhiana) a Naporcona ka whakatiiria ano ko ia hei Kingi mo U"i Wi. Kua taea pea tenei te taone e te taha Kawanatanga—waiho, hei te putanga mai o tera meera te rongo ai tatou.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18710621.2.3
Bibliographic details
Waka Maori, Volume VII, Issue 6, 21 June 1871, Page 31
Word Count
784Untitled Waka Maori, Volume VII, Issue 6, 21 June 1871, Page 31
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.