HE RETA KIA METE KINGI.
Putiki, Whanganui, Hurae 22, 1868. E Koro, —Tena koe. Kia rongo mai koe, katahi matou ka rongo i te korero o Tokangamutu, kua tae mai e Epiha Patapu i tana tangohanga i tau pukapuka, ka tae ki a Te Tahana Turoa ka tukua ki Wiremu Pakau raua kc Ropata, ka kite raua, ka tukua ki a Pehi Turoa, Topia Turoa, ka tukua ki a Topine te Mamaku, ka tukua ki a Parata Poaka, ka tukua ki Taumarunui kialbau, ka tae atu ki Taumarunui ka eke mai a Waikato, te Pooti Ngehengehe, ko nga Rangatira ko Raureti, ko Ilauauru Poutama, ko Taonui—ka wahia e Hauauru te pukapuka, ka kite i nga korero ka karangatia e Hauauru me kawe tenei pukapuka ki Tokangamutu—ka wkakatikako Marino kite kawe, moe atu kite ara, ao ake ka haere, no te po ka tae ki Tokangamutu; ka tomo kite whare o Rewi Maniapoto—ka wahia e Rewi, ka kite i nga korero, ka karangatia e Rewi, mo te tekau o nga baora i te ata ka bui nga pooti kite whakarongo; ka tae ki taua baora ka bui nga pooti, ka tu a Rewi—" Whakarongo mai e Waikato, e Ngatimaniapoto; e Ngatimaru, e Ngatipaoa—ko Mete Kingi Rangawbenua tenei, kua tae mai ki Tokangamutu, ko te rua tenei o aku kitenga i a ia, i te tuatabi i kite tinana au i a ia, be kite wairua i tenei kitenga, be ui mai no Tokangamutu rand te patu a Titokowaru—i rongo ia nei koutou e bia nga Ture i whakatakotoria ki Tokangamutu ? e wha nga ture i whakatakotoria i taua ra, ko te hoari kua kubua, ko te wea kua purua, ko te reti kua purua, ko te whakawa kua purua, ko te moni kua purua ; kua kubua i roto i te rongopai; ma te rongopai e mabi enei; mebemea ka poka te tangata kite be i muri nei, nui atu tenei be i te be o mua, wbakarongo mai e "Waikato kua be te motu, kua he te tangata i te be a Titokowaru. Otira ko te be a Titokowaru kei a ia anake abakoa toremi ia ki raro kite reinga, nana ano i kimi be be mona." Kei runga ko Tamati Ngapora; "Wbakarongo mai e Rewi, kaborebe kupu, waibo atu a Titokowaru kia paoa e te karoro, nana ano tana, heoi ano taku kupu mo tena." I reira ano ka tae atu te rongo o Te Wbiti raua ko More ki taua Runanga; ko Kingi Tawhiao—" E Rewi Whakahokia a te Wbiti raua ko More kaua e tukua mai ki konei, waibo tenei marae hei kimibanga tikanga mo te motu kia puta ai te motu — kaua e banga kite kino." Ka hoki mai a Marino, ko te kupu a Rewi, Kati ano be pooti mo Wbanganui ko Topia Turoa. E koro e Mete kua riro a Topia Turoa kite rapu ano i te be o Titikowaru kite wbakamarama i nga tikanga mo te mahi pooti mo Waikato, kia tukua te mahi a Titokowaru mana anake. Kite mea ka hoki mai a Topia ka tukua mai ano
e Tahana Turoa he karere ki a matou, a ka tukua atu ano ki a koe koutou ko tou Runanga hei matakitaki ibo ma koutou. Heoi tena kite kite tikanga koe ote Runanga tukua mai kia mohio atu matou. Heoi, Na Hoei Kingi. Hori Kingi. ArEKANiKo Rangihikitia, Hoani Mete Kingi. Kia Mete Kingi, Paetahi, M.H.R.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18680813.2.6
Bibliographic details
Waka Maori, Volume V, Issue 7, 13 August 1868, Page 44
Word Count
570HE RETA KIA METE KINGI. Waka Maori, Volume V, Issue 7, 13 August 1868, Page 44
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.