Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TE TAENGA MAI O TE KAWANA.

No te ata o te Manei, te 10 o nga ra o Apereira nei, ka u mai ki Nepia tetahi tima manuwao no Po Neke mai—ko Kawana Kerei i runga. He ohorere anake tona putanga mai, kaore hoki kia mohiotia tenei a Kawana te haere mai nei. No te ekenga mai ki uta ka haere tonu atu kite whare o te Makarini. Ka vvhano ka tae kite ahi-ihi ka heke mai ki raro ka haere kite Tari ote Kawanatanga ratou ko te Makarini, ko te Kupa, kia kite i etahi o nga rangatira maorio Heretaunga; kua tae hold te karere kite tiki i nga mea e noho tata ana kite taone. Rokohanga iho ete Kawana ko Karaitiana, ko Paraone Haki Haki, ko Henare Matua, ko etahi atu, i reira e noho ana. Katahi ka mea atu a Kawana kia korero ratou ki a ia. Kai runga ko Karaitiana, ka ki; — Kaore ho korero. Taku mahara mau tonu te korero, ma te tangata e haere ana i to whenua. Ho ohorere ter,ei. Heoi te kupu,—Haere mai! Haere mat ki Heretaunga ! Kaore he mararr.a o nga tikanga o Horetaunga. No mua to ma-ama-tanga; inaianei kaore he marama. Kaore he korero. Kei te tangata mahi anake te korero. Ko tenei, —Haere mai ! Ka whakahokia e Kawana ; Ka tae mau au ki konei kaore au i mahara kaore he korero. Taku mahara tena e puta mai he kupu ma koutou mo nga mahi he o tenei takiwa, nga mahi whakahouhou. Kaore nei hoki he mahfo te ao katoa e rite ana te kino, te whakamafriku noa iho. kite kohuru kua rongo nei au i tenei takiwa i Opotiki. Tenei ka rongo au kua puta mai etahi o te Hau Hau ki kouei ki Heretaunga kauwhau haere ai. Ka mahara au me puta he kupu ma koutou ki to koutou whakaaro mo tenei he. Kia puta hoki rate rongo oto koutou whakaaro kite ao mo tenei mahi. Ko Karaitiana ano ; Kaore ra he korero. Kei hea he korerotanga ? ka riro hoki koe akuanei. Katahi ka ki a Kawana ; Kua kite au i te reta i tuhia mai e koutou ko Wi Tako ma ki au. He pai rawa ki au nga whakaaro i roto i taua reta. Kua tukuna atu eau ki Ingarani taua reta kia rongo nga pakeha o reira kite whakaaro tika o etahi o nga tangaia maori o tenei motu, kia mohio ratou ehara i te ritenga kohuru anake to konei ritenga. Kai runga ko Paraone Haki Haki ; ka korero kite ritenga ote hui ki Pawhakairo i mua; — Kai te'noho matou i reira, i runga i taua hui; i te tau a Porokoru i ki atu ki a koe, — Whatuolio. whatuinarangaranga! Tomatai kotikotia; toruatai aweawea; tomatai tauaraia! "Whawhakia! Oiwliiwhia* Oirawea, Oi! Homai taku taonga! He aroha kite pakeha, he aroha kite maori. I uru kite Kingi nga tangata o Heretaunga i mua, he mahara noa he pai. Otira he kino ia, he whakararuraru i tenei kainga i Heretaunga. Ko tenei, Haere mai!

Ka mea ano i konei a Kawana ; Mehemea ka whakaae koutou katoa ki nga kupu o te pukapuka i tuhia mai e koutou, penei heoi« ano; kaore he korero ke atu. Kati tonu he korero, koi whakangaromia e koutou nga kupu pai o taua reta i roto i te korero huhua inaianei. Engari kai runga tonu au i taua reta e noho ana. Ka korero ko Henare Matua ; Koi mahara koe ka poro tou na te kupu i roto i te pukapuka, kaore i toe iho. Tenei ano te toenga. Te toengatanga hoki, kite kitea taua iwi ki konei me taua pane pakeha ka uopukia e matou. He mahi kino rawa hoki ki a matou taua mahi i Opotiki nei. Katahi hoki te mahi kino rawa o tenei motu ko taua mahi kua kitea nei inaianei i tenei pito. Heoiano." Ka puta ano ta Kawana ; Ko taku he hopo kite rongo o nga tangata o tenei motu koi kino. No konei ka koa au ki taua pukapuka. Ka waiho tonu e au taua pukapuka, kia takoto ana i au, me o koutou kupu apiti i tenei ra. Engari kia mau tonu to koutou whabaaro; koi noho, a, mahue. Ka tu ko Karaitiana ano; — Na, mo etahi korero enei taku ki i ki atu nei au kaore he korero. Na, mo te ritenga o te kohuru e mararna ana tena korero, no te mea he kohuru kiuo. Te mea i kino ai, no mua ia ena ritenga ; kua araia tenei e te mahi pai. Kaore hoki matou nga tangata o tenei whakatupuranga i kite. Ko nga tangata matua, ko nga tupuna, kua kite i ena tu mahi. No reira kanui te whakamataku. Koia hoki tenei koi mahara koe tena matou e puta ke he korero. Koi ki koe tena matou e uru ki runga ki nga mahi o ena iwi. Ka mutu i konei te korero. Katahi ka whakatika a Kawana ka ru ki nga tangata, ka hoki kite to hare o te Makarini. No te po ka rere i runga i tona tima i haere mai ai, e rere ana ki Turanga kia kite i nga tangata o tena kainga. Ko Hori te Naeroa, tama na Kawana Paipai o Wbanganui, tetahi o nga hoa o te Kawana. Heoi ra. He tika te ki a Ngatikahungunu kia hopukia nga iwi e kawe haere ana i nga pane tangata kite wbenua whakararuraru ai. Katahi te ritenga e marama ai to tatou kainga a Heretaunga. Ka rongo te Hau Hau ka mau etahi o ratou katahi ka mataku kite haere mai ki konei; katahi ka noho atu me ona rupahu, me ona patipati, me ona teka, me ona kohuru, me ona kino noa iho ; ka waiho tatou kia noho pai ana i to tatou kainga i runga i o tatou mahi maori. Penei hoki ko te rongo pai o Nga r tikahungunu o mua ka mau tonu; te rongo kore whawhai nei' o ratou, ko te whenua anake hei hoa whawhai mona, ko te kohuru, ko te kino noa iho. Ahakoa, mano noa nga reta ki a te Kawana, mano noa nga hui whakapuaki kupu aroha, kupu pehi i te he, ekore rawa e rite ki tenei, kite hopukanga i nga hunga kohuru. No te mea he ritenga kau kei roto i te pukapuka ; he waha kau kei nga hui; ko te reo anake o rongona ana, ko te mahi kaore e kitea ana—ko te pai kei roto i te ngakau anake, kaore e puta nga hua kite ao. Tena ko te hopu na te ringa he mea kite pono tena; ekore e taea te whakakore e te tangata i te whakaaro pai o roto i tena. A, he aha hoki te hopungia ai hoki ? He haere mai tana he kawe mai i te pai ranei ? Kaore ra ; he kawe mai tana i te kino mo tatou katoa i tenei kainga, mo te pakeha,

mo te maori. Engari me whakahoki i te kino ki runga ki aia ano. Eki ana hoki te ki ate Karaipiture ;—" Ko taua mehua koki e mehua ai koutou e mehuatia ai ano mo koutou." Koia ra tena.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18650415.2.5

Bibliographic details

Waka Maori, Volume I, Issue 48, 15 April 1865, Page 2

Word Count
1,195

TE TAENGA MAI O TE KAWANA. Waka Maori, Volume I, Issue 48, 15 April 1865, Page 2

TE TAENGA MAI O TE KAWANA. Waka Maori, Volume I, Issue 48, 15 April 1865, Page 2

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert