TURANGA.
He rongo pai te rongo o Turanga ite hokinga mai o te Wiremu i tera takiwa i korerotia i tera nuipepa. E ki katoa ana nga tangata i reira ai kia whakahokia te Hau Hau; e kaha katoa ana kite tiaki i a ratou pakeha. No muri te rongo kino i puta mai ai. Ko te Pihopa Wiremu tenei, mete Karaka rninita, me nga wahine pakeha, me nga taraariki pakeha, no Turanga anake, kua riro katoa mai ki Nepia nei i runga ite tima i haere kite kawe ia Wi Tako ma ki tauakainga—no te 5 o Apereira i tae mai ai. No muri nei ka riro atu a ki Akarana. Ko fcc nuinga o nga pakeha o Turanga kua rere atu ki Akarana i runga ia te Tawera kaipuke nei. Eruarua nga mea i mahue i te kainga. Kn te Wiremu o te Aute nei tetahi o nga mea i mahue. I noho tera he titiro ki nga mahi a te Hau Hau, ki nga whakaaro hoki o Rongowhakaata. Ko nga ritenga o te Hau Pai Marire katahi ka nui haere i taua kainga. He tokomahanga tangata e korerotia ana kua rere ki runga ki taua mahi. Ko te nuinga kai te tarewa noa nga whakaaro ; mea ake ano pea tnhuri ai. Mete mea kua whaksporangitia te whakaaro o nga tangata i tenei takiwa i kore ai e kite ite parau o tenei mahi. E rite ana te ki a Ihaia ; —" Kua whakapouritia o ratou kanohi, me to ratou ngakau kua whakapakeketia; koi kite ki o ratou kanohi, koi matou ki to ratou ngakau." Ko Patara kua tae ki nga whare pakeha i Turanga korero kino ai ki nga pakeha ; ki hai hoki i riria e nga rangatira o reira. He tohu kino tenei kite whakaaro oto reira pakeha. Ki atu ana a Patara ki a ratou mea ake ka hoki mai ano ia i Taranaki me ona tangata e (500. He ahua kino tonu te ahua o nga ritenga o Turanga inaianei, no reira nga pakeha i haere ai, etahi ki Akarana, etahi ki Nepia nei. No te 31 o Maehe ka tae atu a Wi Tako, a Matene Whiwhi, me to raua ope. Kaha rawa te korero a Wi Tako ki tewhakahe i nga ritenga o te Hau Hau. No te rongongo o taua iwi ki nga kupu whakahe mo ratou ka mau katoa ki nga pu, ka puta te kupu patu mo te ope o Wi Tako ma.
Ka mutu, no muri ka hold atu ano i Nepia te tima ; no nanahi hoki, no te 11 o te marama nei, ka hoki mai ano. Kaore he korero hou, ko taua tu korero ano ; e ki ana kai te mea tonu nga tangata kia tahuri kite Hau Hau. E hoki ana ano te tima te tiki i a Wi Tako, i a Ngatiraukawa. Kia tae mai ratou hei reira tatou ata rongo ai kite korero.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18650415.2.4
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 48, 15 April 1865, Page 1
Word Count
489TURANGA. Waka Maori, Volume I, Issue 48, 15 April 1865, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.