Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Ko nga korero a Paora Potangaroa.

[Ko te roanga atu.]

MAEHE, 18th, 1881.

Paora Potangaroa:— Ka mea, E te iwi whakaronga mai, i te mea kihai i taea e koutou te whakamaori te tikanga o te haki e rere nei, He Merekara, he mea mahi na oka ringaringa, ka whakamaoritia e au tona tikanga o tenei haki. Te h aki nei, ko te motu nei, kua riro te mana i te pakeha, ko te waahi pango, he taua no te motu nei, nga tohu kotingotingo, ko te mana tena o nga motu katoa o te ao. Te waahi i te puru nei, ko te waahi tena i riro i te mana o te Pakeha, te ma i nga parani nei, kei a taua ano, erigari e tango ana nga parani nei kia riro 1 a ia, ko etahi o nga parani nei, ko te tohu o nga Hurai i te putanga mai o te Atua kia ratau. Te korowai nei, he tohu tena nou no te tangata Maori, taihoa ka haere atu te korowai i te pito ra ka tanumia nga tongitongi nei, ka mau ana ko te koti ra. Notemea, kotahi o nga waewae o te Atua kei Ingarangi, kotahi kei Aotearoa nei. Taku kupu e te iwi, me whakatika atu 0 tatau hoa kite waahi i whakaritea e te Atua, mo ratau, kite Kore a te Kuini e pai, ka whiti mai nga waewae o te Atua, ka tu rurua ona waewae ki runga i Aotearoa nei, puta noa te "Waipounamu. Ko nga mahi a nga Jiinita kei te tarewa noa i runga 1 te motu nei,ko. nga mahi Kawanatanga kei te haere mai i te whenua, ano he poaka e tuki ana i te whenua, ko ahau e korero atu nei Kia koutou, e korero Atua ana ahau, kua mutu te wa e kitea atinanatio ai te Atua, i mua i nga wa. o nga Poropiti tae mai kia Te Karaiti, e korero nei hoki tatau inaianei. j MAEHE, 21st, 1881. Paora Potangaroa, ka mea:—

Wbakaroßgo mai e te iwi, kaore au i te Poropiti, engari he reo shau no te Matua kite Tamaiti, ka haere ahau i te reo o te Matua ki te Tamaiti, ko ia kei muri i ai au. E te iwi whakarongo mai, tenei tau te 1881 ko te tau o te "Whanuitanga". Te tau 1882, ko te ra o te "Kopinga". Te tau 1883, ko te tau tena o te "Honore". E te iwi ka patai au kite Kiingi mehemea kei a wai te he o te motu nei, kite ki mai te Kiingi kei a ia te he o te motu nei, ko ahau tona hoa, kite ki mai te Kiingi, kei te Kawanatanga te be o te motu nei, ka kauria e au te moana whanui e lakoto xnai nei, ara, ko taku '-.an tenei e te iwi, be wairua to in Atua, he wairua toku, ma te Paremata nui 0 Ingarangi matau e wbakawa, tenei aku Kiingitanga Tangobia, Matauranga Tangohia, Poropiti e Whakamulaa. APEEIEA, 4th, 1881. i Paora Potangaroa:—Me wha- j katu be kobatu hei wbakamaha-1 ratanga ki nga wbakatipuranga e j haere ake nei, kua whakapukina j ake nei e Heremaia Tamaibotua, j 1 te 2-i o nga ra o Maehe. ! APERIRA, 6tb, 1881. ! Paor<s' Potangaroa:—Kia ma o! koutou tinana, kia marama ai o | koutou wairua. Ka whakahari j te Atua i te hinengaro pouri. ka I whakapuakina e abau te kupu j Atua, kua tata nei kite wbenua, I kua oti tena, kua whakapuakina : e abau i enei ra kua hori ake nei. j Taihoa ka tae mai nga kobatu j o nga motu nei. ' Ka whakapua- j kina e ahau tetahi kupu o tenei ra, hei tiaki ma koutou i enei ra e toe mai nei. Kua tatu kia koutou te Atua, kua waiho atu e abau kia koutou, ka neke mai abau be wahi ke titiro atu ai, ki te he te tangata ka waiho koutou hei hoa'riri ki a ahau, me nga tangata o te motu nei. Kua tukua e au ta koutou panui kite moana, kite hoki mai taua panui, ka wbakahokia e au nga moni a te Kuini Wikitoria i hokona ai te motu nei. Ko ratau e noho nei, ka hinga noa atu i te wiwi, i te wawa i te mania, i te hinga noa ibo, ko reira nga iwi popo ai. Ka koa koe e Haimona Parahona. e hara i te kikokiko, i te toto nana tenei i hura kia koe, engari ne toku Matua i te rangi. Ko koe a Pita ka hanga e au taku Haahi ki runga ki tenei kamaka, e kore e taea e ngakuaha o te reinga. Ka hoatu e ahau ki a koe nga ki o te r&ngatiratanga o te rangi, ko au e here ai i te whenua, e herea ano-i te rangi, ko au e wewete ai i .'te whenua, e wetekia ano i te rangi. E te iwi ko koutou a Pita, he 'ra hari tenei, he ra'koa no tatau, e hari ana hoki ia i te wahi nga-

ro. Whakarongo u:ai e te iwi, kua tuturu ta kontou e tu mai nei, © kore e taea te whakakorikori, kua putake, krta whai pakiaka, e tu nei te kobatu. Kite pa-mai he mamaetanga kite tangata haere atu kite kobatu ra ui atu ai, ki 1 te hiahia koe ki to niatauranga maana e boir.ai he matauranga kia koe. APERIRA, «»th, 1881. Paora Potangaroa:—Te kupa tiiatahi ake maku ko te whaka-! matautauranga a te Aiua i,te tangata, bei konei he korero maku kia koutou. E tika ana tera kupu, ko te iuatahi tenei o toku matauranga ko te whare e tu nei, ko te ra tenei. I kitea e abau he tfinira, i tirohr eahau ki ternahi a Rakaihikuroa, e kopikopiko nei tenei kaumatua kia Potatau, tae noa kia Tawbiao katahi ka tango hia e au, e tenei tangata kore j matauranga kite waiata kite; korero. Kaati maku e ki atu te | tuatabitanga mai kia au o te ma-! tauranga. "Ka tae mai a Rangi-: o-rua, ka kitea atu e au i te taba : o te matao, tu tonu au ki runga,! uru ton a au i taku rakau kite j matao, "wetea i te piri, wetea i te; hara, we tea i taku whakatohara- j tanga ki nga tangata o mua." j E toru iau ka pahure ake nei,; ara, i te tau 1878, ka tae au kite: Awapuni, ka patai a te Kere ki; a au. "E whia takiwa ka taea te! Atua" ka utua e au "e wbitu" Te Kere, Patai; —"E %vhia nga* poka-torere o te ao?" ka utua e! au, "Ivotahi ano." I Te Kere. patai:—"Kei wheakei j raro ranei"'?Ka utua e au "meho : iiica kr-i raro, kua wera te whe- i nua, kia au kei te pito o te ao j nei." Te Kere, patai:—'''No-,'wai tena wahi?" Ka utua e au, "Tuatahi no te Matua,, tuarua no te Tama-1 . | I konei ka puta katoa te hui ki i wahu o te whare, ka miiu hoki | nga patai a te Kere. j Ko tenei kupu aku, kotahi te- j tahi baabi kei te haere mai mo tatau, kei te moana ranei, ka puta tonu ake ranei i konei. Tuarua: —Me' haere mai nga haahi ki roto i tenei whare. E toe ana te wa e tae mai ai te whakapono mo taua mo te Maori. E torn aku kupu, tuatahi: —ko ta Atuatanga. Tuarua: —ko te Mana. Tuatoru: —ko tewhenua kaati tena. Taku kupu kite tamaiti a te Whiti Poropiti. E hoa nawai i ki kei a koe te Akerama? .Ko taku kupu tenei, kahore, kei au ke te Akerama, - tl.) ko Wairau, (2.) ko Pouawha, (3.) ko Maiki (kei Poneke,) E Te Whiti, era hoki te inota nei e pakaru kno he moana, ka kaukau nga iwi i runga i te "wai,' I te ata ka puta mai te werawera, i te ahiahi ko

te m&iamd me nga whetu e ata haere ana. ' APERIRA; 11th, 1881. Paora Potangaroa:—E rua aku kupu i korero ai ahau ki riga iwi nei, kotahi i tera waahi,. kotahi i konei, e rua mo te motu katoa, puta noa te Waipounamu, ena kupu, he kupu tuturu naku mo tenei iiui. Ko te Ratapu te mea nana aku kupu i whakahe, Hera. Ata titiro atu kite kupu a Pita titiro atu boki kite kupu a Iraia. Kei whea te whakaatu o te Ratapu, kei te whea Paipera e takoto ana? "Whakarongo mai, ko te tua-ono o nga ra, ko te ra tera i pukai ai ana mea i mahia ai e ia, i roto i nga ra e rima, ka waiho eia ki tona aroaro- Ko te whitu o nga ra, he ra arohano te Atua, ki nga mea i hangae ia, 110 te taenga mai ki nga Tau-iwi, ka waiho te ra whitu hei Ratapu, bei ra Honore, ko te tikanga o taua ra, he ra Honore, he ra Koa, he ra Iriiringa, he ra Hakari, koia tatau e Hakari nei, e waiho nei hei ra nui ma tatau. ArEEIRA, 12th, 1881. Paora Pctangaroa:—E nga iwi aril mai ia au, whakapotoa te matauranga kite whenua whakuroaia kite rangi. Ko nga kupu enei a Paora Po-1 tangaroa i mau i nga tuhituhita-! nga o taua hui. ' ! Ko nga kupu i mau i a au ite wa i Kawaia ai te whare, ko te tono a toku Matua he mokopuna niana ia maua ko toku tuakana, kt:i reira auo nga Jcorero, i hapai kia Puhara raua ko tona wahine. NGA MAHI KAL Ko nga tohutohu rao te raahi 0 te kai o te inoana, o te wai Maori, o te ngahere, o te kai e tiria ana kite whenua, kei nga t«kunga e uiohio ana aua inahi. Tae noa ki nga huarahi mo n»a tangata e pangia ana e te mate, me .ina, rongo. Ko te wa tika tenei e korero ai koutou i nga kupu i waiho i tenei, i tenei, o koutou. Ko tetahi kupu a te Potangaroa i korero ai kei Matanehunehu te Asua, kite haere te tangata kia manawanui, ka puta mai nga tohu kaua e wehi, me haere tonu kite kore te tangata e mapawanui, e kore e kite, ko tenei kupu 1 haeretia e matau me etahi atu, i te 12 o nga ra o Noema 1887 kia kite matau.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PUKEH19120131.2.9

Bibliographic details

Puke ki Hikurangi, Issue 12, 31 January 1912, Page 3

Word Count
1,734

Ko nga korero a Paora Potangaroa. Puke ki Hikurangi, Issue 12, 31 January 1912, Page 3

Ko nga korero a Paora Potangaroa. Puke ki Hikurangi, Issue 12, 31 January 1912, Page 3

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert