Nga Reta Tae Mai.
Hoki Wairua Te Aute Aperira 6th 1898. Kite Etita o "Te Puke Ki Hikurangi".-
Te kai haufcu tena koe, kia ora tonu koe i raro I te maru o to tatau Kai-whakaora o Ihu Karaiti Amene. E hoa he tono atu tenei, kia tukua mai e koe he nupepa hei titiro ma te kanohi, kia mohio ai nga tamariki kuare kinga tikanga o tera waahi, o tera waahi, maku e tuku acu he 6 mo ta taua Maunga mote huarahi ko te torotoro i te tuatahi ka buaki ai te pa. Heoi ano kia ora menga kai mahi katoa. Te Rangi Tohitu. E hoa e t-e Rangi Tohitu tena ra koe kia ora. tonu koe e tama tena te haere atu na kite toro atu ia koe kite huaki hoki ito Pa. na te Etita. . Te Aute. Aperira 6th 1898. Kia Purakau Maika. Etita o "Te Puke Ki Eikurangi. E hoa tena koe, heoi te mihi, he tono atu tenei kia tukua mai e koe he nupepa mohoku, mo nga marama te kau ma rua, kia paahi te tau ka hoatu oranga ai mo te pepa me tuku tonu mai e koe i te taenga atu o tenei reta. Heoi ano kia ora tonu koe. Na Kfngi Waihi. E hoa e Kiingi Waihi tena koe, kia ora tonu koe, e Tama, e penei ana te Ture o te pepa nei, kora kora atu ana, kora kora ana mai i te timata-tanga o te tau. Na te Etita.
RATA TE WHARE 0 TE HAHI. Apeeira 11 1898. "Ki Te Etita 0 Te Puke Ki Hikurangi." Epa Tena Koe. He Inoi atu tenei na matau kia koe, kia tukua ata a matau kupu torutoru, kia rongo mai o matau hoa Komiti Wahine, kua huihui matau eaei Komiti Wahine, o Kuiwai, o Uiraroa, o Mahinarangi, kite whiriwhiri ite Pire ate Pirimia, i whakatakoto ai k: te Hui ite Waipatu, tae atu hoki kite Hui a Mahuta ki Waikato. I runga i ta matau whiriwhiri roa i taua Pire, kore rawa matau i kite i tetahi wahi ora o roto o taua Pire a te Pirimia, mo te taha kia matau. Kaati e hoa tena koe mete "Pake Ki Hikurangi. Na Te Maari Taiuru. Ngakaraibe Tauna. Rora Utiku. Wera Utiku. Pcihaere Hue Te Huri. Hinepoto Wineti. Pipi Iwikau. Paretauwhanga Moroati. Otira na matau katoa, na enei Komiti Wahine o Kuiwai. oUiraroa. Mahinarangi Rangitikei.
Raata Te Houhou Wahi 0 Rangitikei Aperira 20 1898. Kia Purakau Maika kei Papawai Wairarapa, e hoa tenei taku powhiri atu, mehemea kaore koe e whakaaro mai ki taku inoi atu kia koe mo te tahi Pepa moku o Hikurangi maku ano e tuku atu nga hereni kia koe ina marama mai i a koe taku inoi atu, e hoa tenei matau te mihi nei te taagi nei ki to matau nei Papa kia Meiha Keepa, kua riro atu ia kite kopu ote oneone i runga ano ite kaha o to tatau Ariki, nana ano i hanga mai nana ano i hariatu, heahakoa ra kei te ora koutou hei pupuri i te ki o te rangatiratanga, mete te ki o te matauranga, e hoa ma e ora ana koutou hei pupuri i nga kupu kuaoti te kupu mate atu he Tangata, ora ake he Tangata, otira kaore he Tangata o te Tai Hauauru nei kia rite te kaha mete mohiotanga kite pupuri i nga oha ki a o tatau Tipuna, me o tatau Matyia, tena koe, E hoa kite kotahi koa, to reta e tuku mai ki au kua ea taku inoi atu, maku e whakaiti e iti ana maku e whakanui e nui ana, e ki ana te kupu a oku Tipuna, kotahi tui Napamoana kokopamoana, Tena koe menga Komiti Taane Wahine, i runga ano ite kaha, mete mana whanui ki te atawhai ki to tatau Ariki, mana e homai te ora mete kaha, heoi ano naku. Na Te Poari Ngawaka Kai Whakaako. Otira i kite koe i au i Otaki i te Hinota i te ra Tau.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PUKEH18980510.2.9
Bibliographic details
Puke ki Hikurangi, Issue 6, 10 May 1898, Page 5
Word Count
672Nga Reta Tae Mai. Puke ki Hikurangi, Issue 6, 10 May 1898, Page 5
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.