PAPAWAI.
APERIRA 23 1898. I tenei ra ka whakaarotia e nga Morehu e noho ana i Papawai, kia huihui ratau kite o Aotearoa, mete Waipounamu, me -jSikarangi, ki reira mihi ai mo te matenga i Meiha Keepa Te Rangihiwinui, a oti ana
taua wbakaaro a ratau, a i oti ano ia ratau kia whakatangihia te Peene i fce Batapu, i i<e 24 o nga ra i te rua o nga haora 2 p m, i te taima i Nehua ai a Meiha Keepa Te Rangihiwinui, i te mutunga o te Earakia nui i te Ratapu, ka timata te huihui kite Marae o Aotearoa, te kau meneti kite ras- ka tu nga Tamariki ote Peene, kite Marae ote Morere me ta ratau Peene, ka mea atn a Hoani Rangitakaiwaho. Me timata atu ta koutou whakatangi i konei tae atu kite Marae o Aotearoa, ka pahi kite rua o nga haora ka tangi te Peene, ka inaati hoki, ka tae kite pekanga o nga Rori, ka timata te karanga a Piki Toki. Haere mai ra e hika ma, te ahua oto koufcou Matua kua wehe atu nei ia tatau, ka tae kite Marae mete tangi tonu te Peene, me nga tangata hoki tae noa kite wha o nga haora, ka mutu te tangi. Ka tu atu a Hoani Rangitakaiwaho, ka mihi, ka mea, Haere mai e tama ma, TTflgyg mai e mihi ki to koutou matua me to koutou Tipuna, ko te ra tenei mete haora i tukua atu ai to koutou matua kite Kopu o te Whenua, kite waahi kei reira nei ona Tipuna, ona matua, me ona Tuakana me ona Taina. Me ana Tamariki Mokopuna mete Iwi nui tonu e mihi kia kaha, ko te marae ano tenei i Tangi ai ia, kia koutou kaati tenei ano ahau te titiro iho nei i na tonu ona Roimata e maku nei i runga i nga kohatu i nga tarrutaru o te marae nei, tenei ano te mau nei te Tangi o fcona reo, i roto i o ku Taringa tenei ano ana kupu mihi mo koutou me nga Iwi o nga Motu e rua, e kiia nei ko Aotearoa mete Waipounamu, e takoto nei i roto i tona Wh&re Wananga, i mutu ai hoki to koutou kite i a ia he nui te Poori i pa mai kia au, no te mea koia te tahi onga morehu Kaumatua, onga pou tokomanawa o tenei Iwi o te Maori, ote Motu, ote Mana, me nga tikanga katoa heoi, hao noa ake te nga kau, i te takiwa i a ia e tu ana, i Waenganui i a tatau, kaati kua tangohia atu nei i a, ia tatau e to tatau kai hanga, haere atu ra e koro, tou nui, fcou roa, tou mana, tou tiketike, e pai ana, e haeri ana i a i runga i te kupu a tona Tipuna, a liavriri. Nana i homai, nana i tang 3 atu, kia whakapaingia te Ingoa 0 Ihowa, heoi teaa kouiou e nga whanaunga. Ka tu a Eruha Te Maari ki runga, ka mihi ki nga Iwi ki nga Hapu i Hui kite marae o Aotearoa mete Waipounamu me Hikurangi, 1 te ra i Nehua ai a Meiha Keepa, i te rua o nga haora tae atu kite wha ong i haora ka mutu. Ko te mahi aua Hapu aua Iwi, he whakatangi i te Peene. he whakanui i te ra i tukua atu ai a Meiha Keepa kite Whenua, koia nei te mihi a Eruha Piripi Te Maari. E whaka-mihi alu ana ki nga Iwi me nga Hapu, mo te whakanuinga i te ra Nebunga 0 Meiha Keepa. He tangi ake no taku Ngakau, no te mea. Ko te marae ano tenei itu ai a Meiha Keepa i waenganui i ng.i Iwi i nga Hapu, me nga Rangatiratanga, i wbakatakotoai ia i nga tikanga Nunui mo te tangata mo te Whenua. Kat-i i enei ra, kua hori ake nei, he Hcari te mea i Hapainga e ia, haere taua Hoari ka tae ki taima i mutu ai ka mutu. Kaati i muri i tena. Katahi ka hapainga eia ko tena e mahiana e koutou, ko te Peene, tae noa kite ra i mate ai ia, ka mihia ano ia e te Peene, i te ra o tona Nehunga. Koia taku whaka-mihi atu ki ta koutou Peene. Tetahihoki. Ko te kai Powhiri tena laia e tae mai ana kite marae nei, tae noa kite taenga mai kite Hui whakamutunga i tu nei kite Upoko ote Motu nei, ko te Hui whakamutunga tenei i tae mai ai ia, i a ia e ora ana i tenei Ao. Kaati kua ngaro nei to tatau Matua i tenei ra, he nui te Pouri, koia nei tetahi tangata fcomo-tomo haere i o tatau Whare i runga i te Motu nei. Heoi aku kupu mihi.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PUKEH18980510.2.10
Bibliographic details
Puke ki Hikurangi, Issue 6, 10 May 1898, Page 6
Word Count
806PAPAWAI. Puke ki Hikurangi, Issue 6, 10 May 1898, Page 6
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.