TE MATE URUTA.
Ko te Pukapuka i raro nei he mea ta e te Kawanatanga, he mea tuwha ki nga whenua katoa. Nui atu te hiahia o nga Pakeha e noho ana i Niu Tireni, kia whakatupuria te iwi Maori; aki te mea e pera ano te kaba o te biahia o nga Maori kia whakalupuria ratou, e ralou ano, oli ranei, ekore e luiuki nga hiahia o raua rorua ?
[CIRCBLAR.] " He mate uruta teuei kua pa ki nga tangata Maori, tona ingoa kite Maori he Karawaka, lona ingoa kite Pakeba, he typhus fever. E kiia ana, ko taua mate kua pa ki nga tangata o Jiangonui, o Kaitaia, o Te Wai-
j®3*e, Kaikobe, o Otaua, o Mangamuka, o Wbinnaki, o Pakanae, o -Waierohia, me era aiu wahi. He tokomaha ka male, kua ngaro ki le whenua. Tenei ano te korero o nga Rata mo taua laru wbakamaiaku, ka taia nei kia mohio ai nga boa ki nga rongoa mo taua mate, kite ata mahi hoki i taua laru, kia ora ai-nga tangata e pangia ana:— 1. Kite pa mai te Karawaka kite tangata, ko te turoro ralou ko nga kaj taka i a ia, ki ie wbare; kaua to hunga ora epa atu ki taua wbare, kei pa mai ki a ratou taua laru; tetabi, kei.taimaba ake te mate o te turoro i te he manawa. ** [ 2. Kia rua nga kiiwaba o te "whare e takoto ai te turoro, kia pumatao ai te wbare jUe muri; ako aua tatau e rua, me whakapiuare i te mea e paki ana. 3. Ko te turoro me wbakatakoto kite mn ruru o te wbare, kail ano, ko te bauhau 6 tae atu ki a ia, kia ngawari ai te tanga o tp manawa. Kaua e takoto kite taba o nga kuwaha, kei werohia le kiri e te anu, kei nui baere te male. 4. Me- borobproi nga ; ringa, tp uma hoki, ote turoro, kite wai we.ra, kia maene ai te kiri; kia kakama ia te mukumuku i te kiri, kia we te inaroke, kei pa te matao kite turoro. 5. .Kei pokauoa tetabi ,ki le kakabu i nga weruweru ole turoro; kei takolo kite . taba, kei w hakalata hoki kite ha o tona manawa, kei pa lonu mai taua taru kite hunga ora. 6. Kong i parapara e puta ana ite turoro, kia hohoro le tango atu ki waho, kei ai be. take e kaba ake- ai te mate. Ki le waiho nga tutdra kia takoto anu, he kino ra-wa tera. 7. Ko nga kobeka lawhitowhitp o te turoro, ina unubia atu i a ia, me tabu t e ahi; ko nga kakahu e hiahiatia ana kia tobungia hei kakabu atu, me tuku kite wai koropupu, a muringa ibo, kia pai te lioroi pai rawa. Kei poka letahi kite rabnrahu i nga weruweru o te turoro, i mua atu o te horoinga. 8. Ko nga kai ma te turoro, he rajhi,, he heko, he ararutu. Heoi nei nga kai ma te turoro i te wa e toimaba ana te mate * engari, ka baere ka ngawari taua . taru ko rpira me whangai kite hupa beibei, kereru tui, me etabi atii manu. " * 9» Ko ie rongoa tuaiahi mo te Karawaka he rongoa wbakaruaki, te ingoa Pakpha he emetic. Kia roaroa iho ote kainga o taua rongoa luatahi, ka wbakainu te turoro kite wai pumahana, kia nui te wai, kia bono te inu, kia ngawari ai te ruaki^
10. Ewlia liaora, ara i te wa i te tunga o te ra moiri noa kite pae,~ i nuiri iho ote kainga o te rongoa whakaruaki, roe whangai ki nga rongoa porakaraka e rua, tona ingoa, he Graham's Pills. 11. Kite puru te paru i roto ite riu ote turoro, me whangai kite katuaira, te ingoa Pakeba o taua hinu, he castor oil. Ko te ralii o te hinu e whangaia ki le turoro, kia kotahi koko (punu) nui, e ki i taua hinu. 12. Tetahi mea hei wliukaniakuku mo te waha o te turoro, he hua rakau, tona ingoa he remona, kite Pakeha be lemon. Ko te wai roatao me inu noa atu e te turoro. 13. Kia malau te kai taka i le turoro kaua le waipiro e pa am ki oga ngutu, na te mea, he kai whakakaha lera i laua male whakarere. Te Tari, Akarana, Hepetema 27, 1862.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18621216.2.9
Bibliographic details
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 4
Word Count
725TE MATE URUTA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.