MATENGA O NGA RANGATIRA MAORI, O REWA, O MAKOARE TE TAONUI, ME ERA ATU.
Ka whakatakotoria e matou te pukapuka o te Tumuaki-whakahaere mo Tokerau, kite aroaro o nga kai titiro nupepa, e whaki nei i te mareretanga o nga Rangatira mana nui, tokowha, i roto i tona Takiwa. I whakapangia kautia i runga i te komuri arobal Ta Te Karaka kupu wbakapai mo aua rangatira kua heke am ra; a i runga ito matou nei. mobiotanga ki aua tangata ka ngaro ake nei, he ae kau ta matou ki runga ki ta Te Karaka. " Puare ana te tatau o te rongo nui," e ai ko tetabi kai tubitubi mohio, " a whakakatia iho e ia te tatau o te pubaebae i niuri i a ia." Kahore he mea e mataurla ai q matou, tera
te pikihaere ra to ratou rongo i tew&emnr i tau ai ratou i te whanaaiutanga, na te mea, kaliore e hokia raai e tona baere ina whiti rere ki reira, kite whaki i o reira pouritanga, koakoapga ranei; ko te mea ia, & matau ana raaiou i te nohoanga aio aua tangata i tenei ao 4 i ko tonu nga rongo tawliia noa Niu Tireni, a i kokiritia atu ki a ratou te tirii o nga tao o tenei lianga ote puhaehae. Ko tenei, kua kati rawa atu te tatau o te ngakau hae u a ratou. E/uara ake ana te ngakau, ae, i maha ngaakorangapono ki nga wairua, i te wa> i tumaiohi ai ki nga pareparenga o te takiwa e wehewehe nei i tenei, i tera ao, a wbiti ora atu ki te> okiokinga pumau.
Wbare tuhitulii o te Tutnuaki-whakahaere;. Te Waimate, Ilepetema 29, 1862. Eraara,— I mea ano au kia tuhituhia atu, i te wa kua pahemb ake nei, kia rorigo te Kawana tanga ki le matenga o ngaßa nga lira tokowba no Ngapuhi, i roto i nga marama e rua kua pabure ake nei. Tokotoru a> ratou, a Rewa, rangaiira no Tokerau, a Makoare Te Taonui, no Hokranga, a Wireimi Kaitara, no Te Waiii&ie> i tango i roto i nga tau, ka mafia, kuapahure ake nei,. te moni-ijenebaaa i whakaritea mo ratoa e te Kawana&nga, mo to ratou pirifiga kiteKuini, mo a ratoa mabi i roto i ie pakanga ki a Hone Heke, rangaiira Maori. Ko to ralou tokowba, ko Te Hira Piirej rangaiira. Maori, be Kai-Whakarite whakavva i nga lau ka lini kua mahue ake nei. Ko ratou kato& i matauria e Ta Hori Kerei, Kawana; a, nui atu to ratou aroba, me to ratou whakaaro u ki a ia. Tokoiorii o aua rangaiira, a, Rewa,l'a Makoare Te Taoifui, a Te Hira Pure, i jae atu kite koroiieketanga; hira ake pea i riga tau 80 te tokorua ra, a Rewa, a Makoare. Engari aWiremu Kaitara, b£ rangaiira aßda taitamarifci i teoranga ai. Na tana maht tika, me taria wbakahoatanga kite Pakeftav a l trrHoiioa te aroha o ratoa i te roM b te (au, ha re'rite, Icoa; i poiiri nui ai te katba ki ttiria matefiga. Ahakba henuite mate & Wi Kaitara i tie fiiaerenga o Ve kaMa ki Te Waimate, i Noterba kua paliemo ake nei, tobe tonu ia kia kite tonu tona kanohi i a te Kawana, kia mihi atu ki a ia. E rongo a te Kawana i runga i te orangangakauj ki teatawhai o nga boa Pakeba i a Wi Kaitara i te roa. b tcma turorotaiiga, be kawe tonu ta ratou i te mea maha> atawbal ana nga tanjgata Maori me nga Pakeba hoki. Tokorua liga Rata, he rangaiira Pakebfr, i
haerere alu kite rongoa iaia, ka Rata lfcei' ko Rata Watiringi, a i te tanwna.nga al> ka Te Reweti tona kat whakaako i tae atu, ka te Tumuakihwbakalbaere, ko ia i baereere tonu atu i te mea e mate ra; i reira boki nga raDgatira tu-tika o Te Waimate. No nga taa e wha tekau ka pabemo ak« nei, ka kite au ka mobio au ki ana ranga* lira, a i roto i aua takiwa, he nai nga korero bet wbakamabarahara mo ratou, me he mea e atea ana au ite raruraru. Ko te mea ia, i ruDga i taua takiwa roa, kabore kau he ho o aua rarigatira i kilea e au, engari, ko te whakalioatanga aoake kite Pakeha; rapu noa au, kabore kau i kitea tetahi he koUbi, tetabi fikariga kino a ratou. Ko etahi era o nga uri whakamutunga o te whakatupuranga e karaogatia nei he lumatakakana, kabore ia tera kupu taunu i tau ki a ratou. Ria pena rate pipiri o nga whakaaro o nga rangaiira taitama ki o ratou boa Pakeba, nie ta aua kaumatua kua ngaro ake nei: ko reira tupu ake ai i runga i te rangimarie nga iwi e rua c rioho ana i tenei wiienua. Na ko au. sc., . TE Karaka, HORI, Tuinuaki-wbakabaere. Ki tona bqnoreiartga, Ki leMiriila Maori, Akarana.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18621216.2.13
Bibliographic details
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 7
Word Count
812MATENGA O NGA RANGATIRA MAORI, O REWA, O MAKOARE TE TAONUI, ME ERA ATU. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 7
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.