NGA KAIPUKE.
PUKE U HOU MAI. Pepuere 25—Meri Paora, 19 tana, no Opotiki, 12 tana aniana, 100 puhera kanga, 2 puhera witi, 3 tana riwai, 3 tangata eke noa. Pepucre 25—Arikihan3,36 tans, no Hauraki, 8000 putu rakau kani, 3 tana aniana, 1 tangata ckc noa. Pepuere 28*—Angangakahu, 22 tona, no Mahurangi, 22 tana wahie, 2pouaka taonga. • Pepuere 28—Tui, 13 tana, no Opotiki, 30 pouuka. Pepuere 28—Par&wini, 17 lann.no Waiheke, 2G tana wahic. Maehe I—Moa, 236 tana, no Poi Hakena, 22 tana, he taonga noa iho teutanga, 12 tangata eke noa. Maehe 3—Ngohi Kahu, 15 tana, no Ngunguru, 12,000 putu rakau kani, 12,000 toetoo. Maehe 3 —Wirenni, 20 tana, no Omaha, 7000 putu rakau kani. Maclie 3—Tamariki, 31 tana, no Tokerau, 15 peke httrulutru hipi, 20 puhcra Ima rukau, 4 piriri ra, 11 kaho liinu, 5 tangata eke noa. ■ Maehe 4—Huria, 3G tana, no Paitou, 20,000 putu rakau kani. Maehe 4—Wiwiri,2G tana, no Mangonui, he inca noa iho. Maehe 7 Poiri, 15 tana, no Whongaroa, 10,000 putu rakau kani. Maehe 4—Wikitoria, 17 tana, no Waiheke, tana wahie. Maehe 4—Angangakahu, 22 tana, no Mahurangi, G tana wahie, 300 puhera kola tio. Maehe 6 —A wena, no Tokerau, 10 poaka. Maehe o—Kataraina, 220 tana, no Niukaho he waro. Maehe B—Wikitoria, 17 tana, no Waiheke, 30 tana wahie. Maehe B—Napi, 17 tana, ko Hemi Tautari, 1 no -Tokerau, 30 kete piWli, 30 puhera aporo, ' 20 kete kuiui, 4 kaho liiuu, 1 poti, 2 mapu
Maehe B—Akaira, 15 tana, Ko Mahi te kai whakatere, no Tauranga, 9 poaka ½ tana. aniana, 4 peke, 4 pouaka aporo, 2 tana riwai. Maehe 10—Kataraina, 21 tana, no Waiheke, 6 rakau whakapakoko, 21 tana wahie. PUKE REBB ATV. Pepucre 25—Hine Piako, 10 tana, ki Piako,' lie pehi. Pepnere 25—Napi, 17 tana, ko Hemi Tautari te rangatira, ki Tokerau, 1 kaho ta, 5 karona hinu, £ rau peta, 1 kaho ta pakeke, 2 karona mea whakakanapa, \ tana railii, I tana riwai, 1 keke pia, 1 keke parani, 10 puliera kanga, 1 pouaka taonga, 4 pouaka liopi, 2 peke liuka, 1 peke kareko, 3 tangata ekenoa. Pepuere 25-Arikihana, 36 tana, ki Waiau, be pehi, Pepuere 20—lriomama, 08 tana, ki Hana Parahiko, K.ireponia, 040 pouaka, 10 peke, 520 ketcriwai, 2 tangata ekenoa. Pepuere 27—Naiari, 2l£ tana, ki Hokianga, II pouaka tupeka, 2 peke taonga, 12 ho, 1 keke rama, 2 peke huka, 3 rau pauna liopi, 80 pauna tupeka, I pouaka horoi, I oumu, 0 paiere lio, 2 ipu wliao, 1 peke raihi, 6 paiere toronaihi, Pepuere 27—Nanehi, 2?. tana; ki Hokianga, - lie taonga noa ilia. Pepuere 28—Parawini, 17 tana, ki Waiheke, he pehi. Maehe 1 —Angangakahu, 22 tana, ki Mahurangi, tana riwai. Macho I Ripata, 138 tana, ki Hana Para'hiko, 192'J pouika riwai, 290 pouaka aniana, 61 pokai whakaheko, 20 pouaka ti, 14> pouaka tupeka, Maehe I—Aliropa, 35 tana, ki Turanganui, 1 kaho waipiro, 4 pouaka hini, 1 keke tupeka, 2 ipu hinu, 4 peke, 48 paraikete, 24 toki, 2 peke ta, 3£ pouaka horoi, 15 peke huka, 8 peke hota, 4 peke taonga, 3 takai tatari, 1 pounka ti, 2 takai karaune, 1 pouaka toki, 2 mira, 6 pouaka taonga, 1 pouika taonga, 6 whakaheke tbhora, 1 rau pauna peita, 1 pouaka ti, 6 karona hinu, 2 pouaka . paipa, 23 oumu, 8 kohuc, 24 potai, 4 pouaka, 1 kaho, 1 pouaka, 1 peke raihi, 9 takai inea rino. Maehe 3—Paurini, 100 tana, ki Hokianga, 3 tangata eke npa. Maelio 3—Oranoa, 20 tana, ki Turanganui, 1 pouaka mea lioiho, 7£ paraikete wl.itia- ' ngarua, 20 piriri kaone, 8 piriri kareko, 5 hoilio, 2 pake waro, 1 peke huka, 1 pouaka taonga noa. Maehe 3—Meri Paora, 19 tana, ki Whakatane, 50 peke, I pouaka taonga, 12 kohue, 1 peke, 1 pouaka taonga, 60 pauna tupeka, 1 hoilio, 1 takai waru, 1 pokai taura. Maehe 4—Wikitori, 17 tana, ki Waiheke, lie pehi. Maehe s—Wikitori, 578 tana, ki Taraaaki, ha taonga noa iho te utanga. Maehe s—Karapu, 23 tana, ki Maraenui, I peke taonga, 200 pauna tupeka, 2 pouaka nini, \ pouaka parani, 0 oumu, 12 kaho. Maehe s—Huria, 36 tana, ki Mahurangi, he pehi. Maehe s—Wiremu, 2<J taua, ki Matakana, ho Ken whenua, 2 kaho pouaka, 4 peke waro. Maehe 6—A Wen a, 3 tana, ki Tokerau, he pehi. Maehe 6—Tamariki, 30 tana, ki Tokerau, 0 tangata eke raoa, 3 tana riwai, 1 kaho rama, 34 pouaka parani, 14 pouaka taonga, 3 paiere ho, 3 pouaka hinu, 1 ipu peita, 7 kaho peita, 7 haho piwhi, 1 pouaka taonga, 8 peke taonga, 4 keke whao, 8 nga hoe, ( takai pitkapuka, 2 pouaka, 1 pokai whakaheke, 2 peke raihi, 5 peke huka, 3 kaho poata, 4 pouaka kanara, 4 pouaka ti, 1 peke paraoa, 1 kaho hora, 4 pouakp paipa; 1 peke mea hoi ho, 3 pouaka mea kai, 10 takai mea noa. Maehe 6—Eruera, 17 tana, ki Tokerau, 1* tana riwai, £ tana aniana, 2 peke paiaikete, 1 peke taonga, I pouaka tupeka, 1 pouaka kanara, 2 pouaka horoi, 2 pouaka ti; 1 kaho pia, I takai tvhakau rama. Maehe C—Ngohi Kahu, 15 tana, ki Ngnnguru, 3 peke paraoa, 1 peke huka, 1 peke tote, 30 pauna tupeka, 2 poriri kaone, G karona rama. '
Maehe 6—Angangkahu, 22 tana, ki Mahurangi, 8 pauna tupeka, 2 kaho piwhi, 1 pehe paraoa. Maehe 7—Hone Waitere, 40 tana, ki Taranaki, 2 kaho ere, 1 kaho huka, 1 pouaka hika, 1 hea hoiho, 2 peke huka, 1 pouaka ti, 17 takai mea inoa, 1 pouaka taonga, 1 pouaka mea noa, 1 keke, 1 peke, 1 kaho, 3 pouaka, 1 pouaka tupeka, 2 pouaka taonga, t paiere parai, 1 keke paramu, 4 peke tote, 1 peke raihi, 6 pouaka hopi, 1 pouaka kanara, 1 pouaka li, 1 ipu, 19 takai taonga, 4 takai taonga noa, I poro tupeka. IS takai mea kai, kaho waipiro, 1 kaho winika, 9000 hika, 1 takai taonga.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510313.2.5
Bibliographic details
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 58, 13 March 1851, Page 1
Word Count
968NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 58, 13 March 1851, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.