r O nga tuhituhinga katoa o tenei Nupepa k. kua oti te apiti kite ingoa o tetahi o nga Apiha o te Kawanatanga ; kia muhio nya tangata katoa, ua te Kawanatanga pu ante korero. Na te Kawana i mea, C. A. Dillon, Tino Kai-tnhitui.i. PANUITANffA. E mea atu tenci ki o matou lion, me nga kai-tuhitiilii mai, me waiho katoa nga pukapuka e tuktia mni ana mo te Kaxtre Maori ki le whare o Te Reiveti, Kai-wliaka-maori ; i te huarahi, Arapeta, i Akarana. 5 PAUNA UTU. NO te mea i oma atu i te kaipuke a Paiere Kuini ile poo (c Katupu, itel4 o I Ilurai, nga Pakeha e man ake nei nga ingoa, a, kahakina ana te poti. lie mea atu tenei, ka tioatu e te Rangatirao tenei kaipuke nga pauna c rima kite lumga whakaatii i (e nohoanga o enei tangata, mete lakotorauga o te poti. Te Aiiva o noa Tangata. , John Williams, no Ingarangi, nga tan 18,: lie punehunehu te mateuga, he kiritea, lie tu-a-'mangu nga karu. Jnniea Manning, no Ingarangi, nga tau 31, te roa a putu 6 lnihi, tu-a-niaugu te mate nga, he kiritea lu-a-mangu nga karu. WMiam George Smith, no Ingarangi, nga tau 24, te roa 5 putu 2 inihi, lie niaiigu te upoko, koma ana te mata, katu pouri, he motu kei te paparinga maui. j Frajisese Lebres, no Itari, nga tau 27, tangata uui, he parauri, he karu mangu, he matcnga mangu. Antonio I'ultorino, no Itari, nga tau 27, he parauri, he karu ponri, he matenga mangu. Aiiua o te Porr.—Kei waho lie (a mangu, mete mata te ahua oteta i roto, ko te ' Paiere Kuini' te ingoa o te kei, i whaili te kei. Akarana, Hurai 17, 1850. HOROI! HOROI.'HOROI» KEI IB VHARE NOUINOHI HOKO NGAWAIiI TI, c Utn ana kite Whare takotnranga pukapukn, lie IlOltOl pni rawa e hoko mai nei e Toru Pene mo te Pauna kotahi. -No RorATA Makataoka. Akarana, 3 Akuhata, 1850. ORANGA MO TE KOKOPUTAPUTA. tia rongo nga tangata [ c hiahia ana kia okaia, kua tac ako ki ... ./haro Turoro i Pukekawa te rongoa mo tc okanga ; ko nga Manei, mc nga Tailci, i te 10 o nga hnora o te ata noho ai a te Rata ki tc whare turoro, hei oka i nga tangata Maori katoa e mea ana kia kaua c pangia e tera taru « kino pu, te Koroputaputa. KUA KIT.KA, i" pahaki inai o Waiheke u tetahi tangata I Maori, he poti ivera, e tvlia nga hoe ; he ta mangu a waho, ko roto he la karcra. Me anga mai, Ki a Te Reweti, Kni-ivlialcaraaori., Akarana, Oketopa 7, 1830.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18501024.2.6.2
Bibliographic details
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 48, 24 October 1850, Page 1
Word Count
437Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 48, 24 October 1850, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.