Kei raro te hau-kei te ihu o te waka -e kaha ana te ia—ekore tatou e patete atu. Kahore ano te ahua tawhito o to tatou Motu rangatira i kitea noatia. E araia tonutia ana Tokerau ete po. Tiraha tonu te putanga otera ki tera wahi! E noho puku ana te tui i runga i te pua Kowhai \ E tamia ana nga hua Koroi e te parirau ote kukupa! E noho mokemoke nga manu korero-ata i roto i te rau-rekau! Pipi noa ana nga wai o nga repo o Ohaeawai, ekore e maharatia kua nehua nsa tangata! Pupu noa ana nga puna o Mawe ekore e inumia, kua poke i te toto. Aue! Tenei ra to kononohi e! ki nga haerenga o aku taonga kia ngaro i te he!— " Whakaurua mai he awatea ka huri he wai kamo. M Noho mai ana, noho atu ana nga iwi hapai pu. Ko te Waka, Ko Makoare Te Taonui, ko Mohi Tawhai, me etahi o te Rarawa kei te Waimate. Kei reira ano hoki nga hoia. He tokomaha te hunga tau i a Heke ma, otira kiano te hiku i poto noa. Kei Hikurangi a Heke,—etoru ona rau to pu, eai ta te ngutu. Ko Kawiti, kei te Ruapekapekar-.e tqru ona rau to pu e korerotiaana. KoPeneTaui,keiOtaua,—erima ona te kau e meinga ana. Ko nga hara o tona taua kei roto kei te mangemange, kei te wharawhara, e piri ana. Ekore etaea te whakaaro te tukunga
iho o tend Whainga I He nui te ringihanga toto o enei wahi kua pahure—he nui ke atu pea kei muri, iiia hoki, e pakeke tonu ana te hunga tutu. Otira tokotoru auo nga rangatira o te huuga rere koraha, no konei i mea ake ai tetahi wahi o te ngakau, ekorc e roa, ka hiko ano te pai ki mua. Kua tuhituhi mai te hunga tutu kia houhia te Rongo—a, no te mea kihai to ratou koingotanga i kitea mo a ratou hara nui rawa—ka mahue nga ritenga kite takiwa. He mea ano ka mangu nga kapua—ka rerere tonu te purorohu—ka pa te Kotiu wawahi-waka—ka oho te mata ote moana ~ka pukea ake te ngaru me he maunga e whakatutuki ana i te keokeonga kite rangi—otira ka puru katoa nga tiriwa ote rangi—ka mutu te pupuhi—katiahate marama—a—ka marino te moana, Waihoki tenei mea te Whainga ekore e rite nga tau katoa i tona kawenga* He mutunga ano tona. HemaeatangaanQ totepouri—a—he hokinga mai ano to te pai.—Ko reirakawea ai nga pu kite koki tu ai—ka tangi te ko. ki nga wahi i whiri ai te waevffae a te taua —a, ka whakapikoa nga okaoka hei, matau hi whapuku. >^
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18451001.2.2
Bibliographic details
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 10, 1 October 1845, Page 37
Word Count
441Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 10, 1 October 1845, Page 37
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.