He Kupu Tuku Mai.
Ki a Te Korimako. E hoa, —Tena koe te tangata naana i mau mai a te koko ki tenei marae kauwhau haere ai. I kite au i Te Korimako, Nama 59, e kii ana te kupu o taua panui kua kiia e te hunga tapu hei atua a Hohepa Mete, kaore tenei i tika, a e kii ana ano etahi kupu lie maha nga wahine nei ma aua Atua, he tino kanga tenei kaore koe i moliio e kii ana, ko ana Poropiti kei korero i ana kupu tirohia Heremaia xxviii. 9, Tiuteronomi xviii. 22. E hoa, tika atu te kauwhautanga a Hohepa Mete, kaore kau ana whawhai kite tangata patu ranei, mahau hoki e titiro iroto i te Karaipiture kaore koe e kite e kiia ana kia whawhai tetahi ki tetahi. Engari e kii ana kia | aroha tetahi ki tetahi e kii ana te kupu a te Karaiti (Maaka xvi. 15, 16). Tirohia a Matiu xxiv. 14. E kii ana te kupu a te Karaiti. Tirohia a Matiu x. 8,9. Mo nga wahine e kii nei koe ki te maha o nga wahine. E whia nga wahine a Aperahama o, a Hakopa o, a Rawiri, a Horomona tae iho ki nga tangata o tenei motu, e hara i te mea na te moamona nei i maha ai nga wahine ma te tangata kotahi o tenei motu, kaore he whenua i riro i nga moamona o tenei motu, kaore ana whawhai, kaore ana peeke moni. Mo te iriiri kite wai tirohia Matiu iii. 16, tirohia Nga Mahi viii. 38, 39. He aha ka whakakotitia ai nga mahi o te Karaipiture, e kii ana te Karaiti ko te tangata e whakakotiti ke ana i ana ture ka hoatu ano nga whiu mana (tirohia Whakakitenga xxii. 18). Kaore he kupu a te Karaipiture, e kii me iriiri nga tangata ki roto kite panikena ka tirohia koe ki roto i te paipera kore rawa koe e kite. Tirohia te ahua o te tangata i whanau mai ranei te tangata ko te tinana anake. i whanau mai ranei ko te mahunga anake, e kii ana te kupu a te Karaiti (tirohia Matiu v. 17, tiro-
hia a Epeka iv. 11, 12. E hoa, kaua e wliakakotitia nga kupu o te karaipiture, kei mea ake koe he mohio koe mehemea ina e hiahia koe kia tino mohio kite Karaipiture maau e patai nga moamona. E hoa ete koko, kahore o mohiotanga; e hoa, .ko to ingoa, ko te koko, ko to kaainga, ko whea ra. Kaore nei i roto i te nupepa o te whare ona ahua katahi ano an ka tuhi panui ki a koe eTe Kokimako. Heoi ano na to hoa pononga iti rawa iroto i te Rongopai o Ihu Karaiti. Amene. t Arepa Maki. Haukei, Pepuere 17, 1887.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18870419.2.13
Bibliographic details
Korimako, Issue 62, 19 April 1887, Page 7
Word Count
470He Kupu Tuku Mai. Korimako, Issue 62, 19 April 1887, Page 7
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.