MATENGA TANGATA.
No te 11 o nga ra o Hune. ka mate ki Manga. muka, Hokianga, a Makiri Huirama. he mokopuna kia Hori Karaka Tawiti—hei taokete kia Rihari Mete, o Tautehihi. I whakaakona ia kite kura i Mangamuka, muri iho ka haere raua ko tona iramutu ko To Moanaroa Mcto ki to kura i Poneke. otira kihai i roa ki reira ka hoki akc kite kura i Tipeno, Akarana. E toru e wha ranei nga tau e kura ana, ka karangatia ia kia uru hei karakakaituhituhi mo te Tari Kuuri, i Akarana. E toru ona tau o mahi ana e rapu ana i tetahi oranga mono, i nga hunralii hei painga mo tona iwi, ka p:iangia ia ote mate, ko tona hokinga kite kaainga. K tovu ona ruai'uma ki roira, ka tangohia paitia atu tona wairua ete Ariki. He taitama pai, he iv. nkau-maariro, kahoro he kup" kino i roto i a ia. He tino hoa aroha tuturu ia no Raureti Mokonuiarangi. no nga taifama Maori hoki c mahi ana i nga main Pakeha i Akarana. Ko tona wehenga atu ho pnuritanga nui ki ona hoa o noho ana i to kura i Tipenc. Xo tc 4 o nga ra o Hurae, ka mate ki Itawcne, Hokianga, a Noki Nopera, he taitama rangatira no Xgapuhi I whakaakona ia kite kura ite U'aitapu, a muri iho ka haere mai ki- Tipenc, Akarana. E toru nga tau e kura ana, ka uru kite whaknako ki nga mahi kamura, ki era mahi c puta ai he tika mo te tangata. I paangia atu ano ete mate ki Akarana. He taitama ano tenei i aroha miitia e ona hoa o te kura. Xo to 14 o nga ra o Hurac, ka mate a Te Whiri Pomana. i paremo ki tc wai i to wahapu o Nuhaka. Te Mahfa, ho tangata rangatira no Ngatikahungunu. Koonatau.cSG. Ho tangata i aroha nuitia e ona hapu, waihoki kanui rawa to pouri mo tc inamae ote hunga i waiho «ko eiaite ao nei. Ko tona tinana kahorc ano kia kitea. Na Jfcnare Mihivgare i tuku mai. Xo tc 2-1 o nc:a ra o Hurao, ka mate ki Karikari, Tauronga, a Hakixa Waperbki, to hoa-wahino oAperahama Wapereki, he Pakeha IComihana Whaknha'Te Whenua i nga tau kua pahuro akc nei. _ He niHha nga tamariki a tenei wahine i waiho ako i te ao, hei mihi hei tangi atu i muri i a ia kua woho atu nei i waengaiu.i i ona iwi. lie wahine vangatira no to Arawa, no to hapu kia Ngatirangitim. He uri ano hoki ia no Mokonuiarangi, hei tamahine hoki kia Xihcta Kaipara Mokonuiarangi, tetahi o nga rangatira i mate nei ratou ko etahi o te ■iV * te vl ,a karutanga o Tarawcra mc Rotomauana. Uc wahine i aroha miitia o ona hapu.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18860823.2.2
Bibliographic details
Korimako, Issue 54, 23 August 1886, Page 1
Word Count
465MATENGA TANGATA. Korimako, Issue 54, 23 August 1886, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.