Me W7mkaraaea ho!cona nga Taonva-takai e han nei te ron„o M ao, i runga, i te wHakahaereno* aui ' m Nama 300 ms 302 Queen Street, Auckland. usr MO TE MONI AN AKE. -na TAKAI RAWA NGA TAONGA KI TE KANAWEHI RITENGA KORE MO TE HARINGA ATU. TE RITENCA O TE TAONCA-TAKAI Na matou ake itinoata tenei tikanga »e Takai-taonga ki Niu Tireni, a c whaia hetia nei e te kai-hoko ke ata Kua kiia e te '• Berara o Nia Tireni he Sanga rawerawa ki nga Kainoho Takiwa. Na te mea i bokona he taonga i te te kau ma rimo, i te rua te kau paahtneti i raro ibo o te utu o rg* taonga o Ak»rana e ata takai* ana ki te kanawehe, e utua ana te hariata kawe, atu, ki nga «wa, ki nga tunga rerewe i te motu nei, e wh«kamih'rotia ® -te taogpta; a, kia ana kta whakamaramatia i puta ai tnei 'ikang* ko ta matou whakahohi tenei lie iti no la matou utu ake, me to matou, ata takai * npa hanga mete ki te tukui nga Takai. N«> te ngawari o .ta matou utu mo taonga, mete OO.SMI TH'S ,^™: PTJW ?KU. NGAWARI A <arKo enei taonga e ho/cohokoa ana inaianei:— He hira noa atu te roku whaikara Paraikete hold, 10/6 tae noa kite 25/ ■ He Paraikete nunui, papai te utu. 16/11. 17/11,19/6 mo te pea Paraikete no Otakou, pai rawa atu, 25/. 35/. mete 45/ Paranene no Otakou, mo te iari, 1/2, 1/6, 1/10; Paranene ke /6£ mo te iari nuku ake Nga Winihi kei te «tu i at* whakarifcea mo te iari, m, /6J. nb m, /lli He Kareko Hiti, 1/, 1/3, 1/6 He Kareko ma Hiti, /8g iari He Kareko ma mo te iari, /3: neke ake, /43 He Kareko maro. /2i mo te iari; /3J *He Nuku he Winihi mea Hate mo te iari. /4s; noa kite /7| nuku ake He HiMki Moenga, 4/6, 6/3, 7/11, 8/11, 10/9, 13/6 Tarau Mohikene, 5/11; tae ata ki, 9/6 He Puru Ma'atau mo te Tamariki hei hanga. 1/. 1/4, 1/6. 1/11, 2/6, tera atu He Himi Wahine, 1/6. 2/, haere ake He Horo Mahana, he utu pai, 5/6 a 12/ He Hate Tane, 1/11 nuku eke Tokena Tane Wuru, /8 nuku ake Tarau Tuiti, 7/11 nuku ake Tuiti Maro mo te iari, 1/9, 2/3, 3/, 4/6 Nga Takai-taonga mo te Hotoke. NAMA 18 (TE TAKAI MO TE KAI-NOHO , TAKIWA).—Te Utu, £3 3s. 1 pea 10-4 Pfliraikete pai ake nei 10 iari Winihi Matatoru no Katarangi 2 pea Tokena Wuru Poto, na te ringai what a 6 iari Paranene Baununui 12. ~ Kareko, kaha kerei 6 ~ Kama 2 Kareko ma 7 ~ Winihi Bipekapeka, hei hate .5 ~ 68-inihi Kareko hei Hiti-kerei 1 Penekoti Mahana kara pai .1 Ponaka-pupw, 4 Takai Miro, he Hnki, he Temara, he Ngira, he Pine NAMA 23 (TAKAI PARAIKETE O NIU TIRENL —Te Utu, £2 19s. 6d. 1 pea Paraikete i whatua i Niu Tireni, nni, matatorn, pai 2 pea Tokena-tane, *hatu-a-ringa 6 iari Paranene Wuru tonu tu-a-pai ake, ..whatu a Niu Tireni 1 Hipold Moenga mea nui ma 1 Whariki Tepu pera aao te ahna NAMA 20 {TE TAKAI WHAKAMIHARCM. —Te Utu, £1 9s. 6d. 12 iari Kaone Kaone KoMtume, aliua rere ke S Tfinihi Maro, 22 isihi te -Yhanul Kareko Ma Nama 2 Kuruhana Baina mo Boto 2 taihana Paten e, he wheua 2 pea Tokena Marino 1 FanekotifMeretnne. mete tuioga perere • 1 pauna Wuru hei Whatu 1 Pouaka-pupu i roto 4 Miro, be Huku, he Pine, he Ngira, he Temara NAMA 9 (TAKAI MO TE WHABE O KONEI AKE).—Te Utu, £1 19s. 6d. 1 Hipoki Moenga, pai atu, 11-4 te nui 5 iari Kareko-hiti Abua Kaha 12 ~ Kareko Maro 12 „ Kareko Ma Karautene 6 ~ JUnene Horana, kaha 6 „ Teriri Marekeoa, matatoru 9 „ Winihi Katdrangi, mea Kaha 1 Pouaka iti kei roto ko nga Ngira, nga Pine, „ _ nga_Huku, te Temara, me nga Miro 2 Taora Takei NAMA 22 (TA KAI-A-WHABE TU-A-ITI). —Te Utu, £2 9s. 6d. 14 iari Whariki Takapau, 30 inihi te whanui 1 Hipoki Tepu, 8-4, pai atu he pereta 1 pea Kuatene Angiangi mo nga wini 1 Atimakaha mea Angiangi whakapai tnra 1 Wharik" Roku mo te taha o te Ahi 12 iari Whariki Takapau, mea ma mea kura, mo te rum a kai 1 ~ Pahitanga-wai no Haana NAMA 4(T AKAI-A-WH ABE). —Te Utu, £2. 1 pea 10-4 Paraikete tu a-matatoru 1 nipoki Moenga 11-4 mea ma 5 iari Hiti, 80-inihi te whanui, mea ma 2 >i Whariki Tepu, mea ma, 54 inihi 6 Taora mo te ruma moenga 1 Taireta, 5 pihi, mo te Tepu Horoinga kanohi heruherunga, mea, whakapurepure NAMA 17 (TAKAI KAHIMEA BEBE-KE). —Te Utu, £2 2s. 8 iari Kahimea hei kaone, pai atu H j."-, Hatini Mangi, be Werewatiui ra nei 2 taihana Patene Hiraka 1 pea Kahete-a-Wiwi maro. Tukua mai te mehua 1 Marara Hiraka Mamau 8 iari Winihi Raranga 6 ~ Kareko, Nama 2 Kurutene I pouaka ko nga Pakete e 6 ma te Wahine kei roto 1 Pine tiiriwa xno te Uma NAMA 2.1 (TAKAI-WHAKAPAI, WHAKAMIHARO.—Te Utu, £1 18s. 6d. 12 iari Kaone pai atu te ahua, o nga kara 1 „ Werewetini hei Whakapai-a-remu i ~ Paranene Whanui iJgnwari ote hokonga ata. Te take i puta oi matou kua v/hjksaetia e te iwi tat e mea, he tanoga tika ta matou e tuku atu ai kite utu e rite ana. Ko ratou ki ano i kite noa i nga taoßgo e ngawari nei te utu me tono mai kia baea atu he wabi hei taulra me tono mai ra nei i tetabi tckai-taorga- hri whakamatamatau. I runga ite kupu o etahi kaihoko tangata Maori i Kaipara, i Hokiarga, i tino whakapai ki a matau toongatekai—iruo ga i era tn kupu kaa whakarohia i rungvi te uttf matarahi kia taia ki nga wharaDgi o Te KORIMAKO ta matou tikangaTakal-hanga, kit whakawbiwhia tabitia o matou hoa Maori ki nga pai nga o enei tikanga, e whakaaetia nei ete rail Pakeha kite tini o nga takiwa o te motu Whakararo tae atu 1 ki nga motu o Wharekauri. Kite peka mai te tangata ki to matou whare-hoko mu whakakitekite ki a ratou nga takai. A kia m'ibio koa ratou kite Ingoa. NAMA 300 ME 302 KUINITIRITI, Whakarunm i tatoahi atu o te Ame me ITewara ffotera. TE METE. 1£ „ Baina Biner>e 2 taihana Patene Hiraka, wheua ra nei 2 pea Tokena Katene, mari no ra nei I Horo Wuru mo nga pokohiwi 1 pea Kohete teihi. Tukua mai te mehua 1 Hakete Wahine pai atu, he Koti Wahine Urita ra nei, he hatena te hipoki o te pane, mete tahera NAMA 24 (TAKAI -A - WHABE MEA BAWE.—Te Utu, £2 9s. 6d. 6 ii l "* Katene meet kaha, ma te tamariki tane 2 Hate Kaha, ma te mahi 2 pea Tokena Wuru, whatu-a-ringa 5 iari Paranene ma, raununui 2 " kareko Hiti, met ma, puwhero ra nei 7 „ Winihi Kaha hei Hate 1 taihana Miro Whakauru ai nga nama 12 iari Kareko Mai o 1 pea Tarau Mohikene, ma, rere ke ra nei. NAMA 2 (TAKAI-A-AKABANA).—Te Utu, £1 9s. 6d. 12 iari Bahita Mangu, mete raina, me nga remuremu • 6 Pakete Kemureke 1 pea Karapu Mangu he hiako, 2-patene; 1 pea Kaheta, ra nei. Tukua mai te mehua 1 Horo Wuru Aihi rere ke nga ahna 12 iari Kareko Ma, kaha KUPU WHAKANUI. I te rau o nga Kupu Whakanui ka whiriwhiria enei i raro nei:— ■Kr a TE W. H. MBTE.-E hoa,—Lata tae mai to takai taonga; a nui atu te whakapai. Ko te pihi kaone, pai rawa atu. Ka nui taku hari kia korerotla koe kite tangata..—Na Tamati Wara.— Aratapu, Ap«rira 13,1882. TE METE, W. H.—E hoa,—l ata tae mai ki au to takai-taonga; a nui atu te whakapai a Mihf Hanahi ki nga taqoga katoa o roto; kaorc hoki i 1 S u ene J t aon g» mo £2 nga taonga hoko ana i Niu Tireni, i mua atu.—Na M. Hanihi Aperira 11,1;82. r TE METE, W. H.—E hoa,—Kua ata tutuki mai te takai-taonga, nui atu taku whakapai Kn» puta taku kupu i konei, ki oku hoa kia hoko koki. —Na R Pawihi.—Tauranga, Maehe 29, 1882. xr TE METE, "W. H.—E hoa, —Ko te takai-taonga Nama 21 kua tae mai nui atu rate whakapai Ka whano ka tonoa atu, kia f:kua mai tetohi—Na W. H. Kepa —Waimate, Tokerau, Mei 4,1882. Ki a TE METE.—E hoa, —I atu tai mai te takai. Nui atu te whakapai matu e tono atu ak.u hoa katoa ki a koe mo enei puweru i runga i te koa.—Na W. Hei.—Whangaroa, Mei 31,1882. Ki a TE METE, W. E.—E hoa.—Kua riro mai ki ahau xiga takai erua a nui atu te whakapai mo aua mea. Xua puta taku'kupu ki aku hoa kia ahu atu ki a koe te hoko o nj?a taonga e paincria up a. Na Hemi Makinxjsi.—Opotiki, Hune i, ISB2.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18820713.2.30.1
Bibliographic details
Korimako, Issue 5, 13 July 1882, Page 8
Word Count
1,480Page 8 Advertisements Column 1 Korimako, Issue 5, 13 July 1882, Page 8
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.