Poneke, Akuhata 9, 1858. Haere e taku kupu kotahi nei ki oku hoa maori i nga wahi o waho o uta o Heretaunga. Kia mohio koutou, ko te Mane o ia wild, ko ie ra tejia hei taenga aiu mo nga liupcpa kite whare-meera i to Pcreii. liel te a
ano, i le ata ranei o te Turei, kia wa\ve ai te whiwhi ki ngarongo o runga, o raro, o te tuawheiiua. No taku laeKga alu ki refra i te Wenerei kua pahr.re eke, kit kite au i nga nupepa o etahi kua nui ke te puranga. Ka mea tona toku whakaaro i roto i toku ngakau, maumau nga nupepa kia vvaiho penei; akuanei ko te taeuga atu ki te tangata rnona, kua bohangakorero, kua mahue tona reka. Haere boki e taku karere ki nga tangata o Wangaimi— ki "ngaringa mili tai heke," kite lmnga hoki o uta. E kara nia, e tama rua, e hine ma, tena ra koutou. He whakaatu takui te ara mo te tangata e manako ana kite ritenga o te nupepa, a e hiahia ana kia uru ki taua main. Me tika atu ki a Te Wunu, kai-whakamaori o "Wanganui, niana te ingoa e tuhi mai ki au. Me pera ano be ritenga ina rite te taima hei homai i nga utu. ara, me kawe alu ki a ia. Kci tc mabara ranei koutou kite kupu a Horomana, kei nga Whakatauki,—" Ka bari te tangata kua kitea uc; e ia te whakaaro nui, mete tangata ano kua whiwbi kite matauranga. Pai atu boki tc hdcchcko o tcra i to te hirivva e hokobokona nei, oua hua i to koura para-kore. Nui atu ona utu i o nga rupi; e kore ano hoki nga mea katca e minaminatia e koc e rite ki a ia. llei tona ringa maiau nga ra rua: kt-i tona maui nga taotiga me to kororia. Ona buarabi he huarnhi abuarika, ona ara katoa he rongo rr.au." I-laere boki e taku aroba ra runga i te mata o te moauaki nga boa maori e no ho mai na i nga montcre ataahua o Wharekauii. Baere o lakumibira runga i nga inhl o te maratua ki nga uri paraiwbara, ki nga tangata whenua. Naurnai, nauraai, e te wbanau ! Tenei be noboanga mo koutou bei toku taba matau—tenei he boe mo koutou, bci hoe i to tatou waka kua oti nei te whakumanu ki to vvai. He taua nui to tenei waka, he hunga maia: ko tana e kimi ai, ko nga ritenga o te maiaiaiiranga; ko tana e minamina ai, ko nga tikanga o te mobiotanga; ko tana e manawarcka ai, konga wbakaaturanga o to nvatauranga. Naumai, e Taugaii, e te Aitunga-a-Tiki,
huarahi o te mohiotanga, ara koia tenei ko te mahi nupepn. Tenei te whakatauki a iiga Tupnna, "Titiro iho ka puehuehu, ma tana waiaro. Taraua he kaka, ki tahaki tera." Na te hoa aroha, Na Te Pura, Na te kai tuhi o te Karere.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580809.2.4
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 39, 9 August 1858, Page 2
Word Count
493Untitled Karere o Poneke, Volume I, Issue 39, 9 August 1858, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.