TE PEREHI MAORI.
E hoa ma, kei ki koutou no konei anake te maia kite whakaputa moni hei hapai i te perehi maori. Kaore: kei to mohi mai na a Hare Reweti i roto o nga wahi o T a :ip 0j 0 Waikato, a minamina rawa tera iwi ki ana korero whakarite mo teialri nupepa reo maori. Ano te pu'uuiga o te moni hei wbakaara i te perehi. Heoi, ta te uaua !~ko te nupepa kua rite, huaina rawa ko Te Whetu o te Tau. Ko Ifarc Keweti auo te kai wbakahaere. Ko tana nupepa o te matuatanga, ko Te waka o te Iwi, kua hapa. E ai tana " kua oti te to kiuta. Ko nga ra e maim ai kite moana, e kore e kitea. Otiia e lakoto pai ana, kua oti te hipoki, ko nga kai o runga kua wbakaratobia ki nga iwi ; kua pareho i a ratou, «!, e kiia mai nei kite taringa, ko te ha o nga kai e mau tonu ana i te waha. E pai aua ua te iwi." Tenei nga korero o tana haerenga kite kohikobi moni:— Te Haekenga a Rewi kaua ko Te WaITEEE ME XO BATTA PaKEHA. No te 16 o nga ra o Maebe ka eke matou i te kaipuke o Ngatimaniapoto a " Aotearoa " i Akarana, abiabi rawa ake ka u ki Taupo. Tika atu e uhu-
ko Hori Pokai Te Ruinga, kei runga ko Patara, kci runga ko Wiremu Te Raurowha, kei runga ko Patene, kei runga ko Ahipene*me ara atu rangatira o Ngatipaoa. Ka m°a ratou, — Ka tika kia tangi nga manu o uta ki nga manu o lai, kia tangi o tai kinga rnanu o uta. Me wbakatahe te wai o Waikato ki Hauraki. Me moe te wahine, mareua i aku ringaringa kei raahi totoro atu. Ko Waikato te awa, ko te Rauanganga te tangata; ko Tnupiri te maunga ko Potatau te tangata; ko Taupo te whenua ko Te Hapua te tangata. Haere mai, haere tnai ki uta, haere mai e Waikato, haere mai e to matou matua e Hare Reweti; haere mai ki tekaiuga, haeie ti!ai kite iwi. Kei runga ko Hare Reweti, —Karangatia e te iwi, e aku matua, e aku luakuoa, e akutelna. Tcneite haere nei. He haere aha ta te haere ? kei nga raugatira te korero. Kaore au i kite i te tika i te tai tonga, i te tai marangia, i te tai hauauru ranei; ko taku i matau ai, ko te taura e maro iho ra ite rangi latu noa kite whenua. Ko tenei e te iwi, kia mau ki te wbakapono. Muriiho o tenei ka tu te kohikohi mo tb perehi. No te putanga mai a Ngatipaoa ki a Tamati Tangiteruruki te kawe mai i nga moni ka whakahua te ngeri,— Ko Tu ko Rongo koia ko ngatai; Ko Tu ko Rongo koia ko ngatai; Potehe, potehe, potehe te kai ki raro Kite whenua, potehe. Na Ngatipaoa ki a Te Paraone Tumakere tenei ngeri itekawenga moui mai mo te perehi. Ka mate au, ka mate au, Ka mate au i te whakama, I te kai kore o te oneoue. Ite tauruatanga kite piwaiwai, Piwai atu, piwai atu. Na Patene Puhata tenei i te homaitanga o ana moni:— He ware te tangata, He ware te hereni. Te koha a rua te mutu a tuatahi! Na Ngatipaoa ki a Niui tenei ngeri j te homaitanga o a ratou moni:— Mawai ta ngaowhe ?—a
Tumu kau ana te kuku : Ketekete kau ana te kaka ; Teoteo kau ana te kotare; —Teo ! Haere ake nga moni £22 : 6 . Ka rere to matou kaipuke i te 18 o nga ra.tu rawa atuiPohokuwaotemotu'tere i mate nei nga ope a Ngapuhi i mua ai. Tukua ana i konei nga kai keri koura ki uta, haere ana etahi o matou kite korero ki a Paora Te Puta mo aua kai keri, he tangata Maori. Ka oti tika teramahi a matou, ka rere ki Pukorokoro ki a Te Paraone Tumakere ma. No te wiki ka manu noa iho to matou puke, ki waho ake o Wharekawa, haere ana etahi o matou kia kite i a Te Tutere, kite karakia hoki. No te ata o te Mane ka u ki Pukorokoro, haere tonu i taua rangi, moe rawa atu i Maiapu i waenga ara ; ko Paraone to matou hoa haere. Iteata, i te 5 o nga haora ka koke ano, kihai i matara te haerenga, ka marere kite awa o Maramarua. Tae rawa atu ki tetahi, kaore he waka. Na ka aratakina i waewga rarauhe e to matou hoa e Tipene; a, no te titahatauga o te ra ka tae matou ki Nakuuaku kite kainga a Piripi Te A.ho raua ko tona tuahine. Ka tukua te kai nei a te tuna ki a matou, ehara i te hunga. Ka haere ka msruahiahi, ka muvere ki fcatahi, ka eke kite waka i te awa o Whangutu. Hoc tonu i te alarau a Meremere moe noa iho kite waka, kua riro hoki nga tangata o te kainga e whakarapopoto ana hoki nga iwi kite whakawa wheuua i Rangiriri. No te 24 o Maehe ka u matou ki Raugiriri, i taua ra ka tu a Harepata ka mea:— Haere mai e aku potiki, kawea mai te taonga, kawea mai kiuta, kawea mai ki Waikato, kawea kia kite nga iwi. Haere mai e Hare Reweti, haere mai ki Waikato, haere mai ki to iwi; kawea mai te tika; kawea mai te marama. Haere mai kiuta, haere mai te pai. Ka tu ko Hare Reweti; —" Karangatia e taku tamaiti, karangatia. He tika ano kia tangi mai nga manu o tai ki nga manu o uta; he tika kia rere te waimaori kite waitai. Ko Maramarua ano toku kaha, e whakaae ana
Ate te whakama ra e tahu nei a Ku kamo aku rongo ou raki Te makau a Torengi taku rawhi Nga mai te ngu i tona ihu e pono Tikanga kia hoe irunga ra ngonge Kei te here te hipi ra i a Rewi Nuku mai ki ahau be whakahau Ka pakaru ka wehe taku kiri He tunga ka ana mai nau e Hare Pata ki tahau tikanga hore ko a Ku mahi ka tuia e te ngutu te ao 0 ta ko ruugaka pehi ki Te tonga wai roro ta ana te ngaru Ki kai waka rite i te tin an a ka wai rori ianei." No te mutuuga o te waiala ka haere kite karakia. Moe iho ao ake kareretia mai matou e nga rangatira o Paetai. No taua ra ano ka haere matou, no te tatanga ki nga paenga kainga ka pa te karanga:— Haere mai e te raanuwhiri tnarangi Na taku potiki koe i tiki atu ki. Te taha tu o te rangikukume mai ai— Haere mai I No Te Whetu o te Tau. a —OO
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580726.2.5
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 37, 26 July 1858, Page 2
Word Count
1,136TE PEREHI MAORI. Karere o Poneke, Volume I, Issue 37, 26 July 1858, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.