Ko te kai rapu, ko ia te kite. Mane, 29 o Maehe, 1858. TARANAKI.
Toro haere ana te raruraru i Taranaki—kaha haere ana te riri-tangi nui ana te mangai o te pu! E rongo ranei kite kupu rangimarie? E rongo ranei kite kupu a te kai kauwhau ? E rongo roriei kite tohe a te hunga noho pai ? E kore! He penei kau te whakahoki lii'ai, " oti me aha—e hara koia ta Ihaia i te kohuru ?" A ekore e mohiotia te mutunga, te peheatanga ranei o tenei kino. Ko Ihaia kua orau at'a ki Waitara—kua mahue e ia tona pa a te Ikamoana : kua whaia lioki e nga hoariri. Kotahi te pakanga i Waitara, tokowha nga tupapaku—no Ihaia ma tetahi, tokotora 110 nga hoariri. Ko nga kau, me nga poaka, me nga parau, mete matini patu-witi, me nga aha, mo nga aha, o Ihaia, mahue atu ana e iaki tona pa kite Ikamoana. tahuna maoritia ana e nga kai whai; ko liga beihei herea ana ki roto i te kete, tnaka atu ana kite ahi. Kanui te he 0 tenei—he hokinga atu ki nga ritenga kino o nga tupuna. Kongapakehao reira he nui to ratoa wehi kei hapai mai te raruraru nei ki runga i a ratou : nokonei 1 panuitia ai e Kawana Paraone ana korero a rr.ro iho nei. Ara, kia mamao atu nga iwi e whawhai ana, kia kaua e nuke mai ki nga wahi kua liohoia nei e te pakeha hei whakaoho i a raiou. E hoa ma, kua rongo matou kei te fiacre atu eta hi• ; konei tanga:akiT;i;anaki kite usau patu. II:pea tenei. Kua niuhio ra hoki'nga iwi okonei ki tc ahuarekamnga o te noho marie—kua i:ga ritenga whai hna o tc rangi;s:ariiMany;a. Koia matou lea Irarnnga ntu a:, Whakarerea te pa:u tangata— talinri i-.tu ki to whenua hci hoa riri mo koutou. Ko te karehu hoi patu, ko nga hua hei utu-. Kia toa! kia tea! ma te uaua anake ka taea a: nga taonganui 0 tenei pa, ara, e hnna nei i roto o to te whenua kopu. Kia mahara kite
hara te loa taua, be toa pahekeheke ? Ko te to-a ngaki kai e kore e paheke." Nana, ko te pukapuka tenei & Kawana Paraone, he mea taki te reo maori, kite reo pakeha hoki, kite Nupepa o te Kawanatanga o Niu Tire n e : I HE PANUITANGA.
Na Te Kawana, Colonel Thomas i Gore Browne,Tino Eangatira aha, aha, na te Kawana & tenei Koroni o te Kuini oNuiTireni tenei panuitanga. Eo te mea kua whawhai kua tnou patu etahi Iwi Maori i Taranaki i naia tata ake nei, a taataku iho ora noa hoki nga tangata o te Kuini e ata noho ana i runga i a mahi maori mahi tika hoki. Na ko ahau tenei ko le Kawana o ; Nui Tireni te panui nei te whakapuaki | nui nei i tenei kupu, ko nga tangata I katoa ahakoa ko wai ranei ko wai | ranei ko wai ranei ka kape ita le ture, j a kamau patu hoki i roto i nga rohe | kua whakabuatia nei kite pukapuka j e piri ana ki tenei Panuitanga, ko uua I taugata ka meinga e mau patu ana ; hei whawhai ki to Te Kuini mana, ITeoi whakatupatoranga ki a ratou ko | tenei anake, na, ka kitea e pera ana • ka tahuritia tonuiia atu e nga kai . whakiwa me nga Hoia a Te Kuini. I lukua e taku linga i whataputaia i raro iho i te Hiri Nui o uga Motu o Nui Tireni i Akarana, | i aua Motu kua oti nei te j whakahua i tenei tekau ma rua i o nga ra o Pepuere, i le tau o | to tatou Ariki Kotahi mano I ewaru rau e rim a tckau ma | waru j Thomas Gore Browne, Kawana. !v • - j .Na tc Kawana 1 mea, j E. \V. Stai'Tokd. ! Kai Tuhtuhi o t3 Koroni. Tuhungia, e t e Atu a, tk Kuini !
Nga rohe ole wahi kua korerotia i runga ake nei. Ka timata kite tahatahu moana ki warnganui o nga awa o Waita'na o i Pakolapu i te pito whakararo o to i rohe whaka to marangai o te Pere | Porak'a (Bell Block), ka haere atu i ! taua rohe whaka-te-marangai ki Otui wetaweta i le Teweue Rori (Devon r,«.; i-a
haere lonu i taua roheki Wakapirikirka, Te Pui-o te-raDgi, Te Matei, » Rorongia ;ka haere atu i runga if te lohe kite tongao tauaPoraka(Block) r kite Putatutonga, kei te rohe whaka-te-marangai o te Hua Poraka (Block) ka haere atu i rcira i runga i te rohe whaka-te maraugai o taua Poraka (Block) tutuki 110 a kite awa o Mang:>raka; ka haere tonu i te iaha-taha maui o taua awa ki tuna kauru; ka haere atu i veira kite pikonga ite Hau aaru-raa-touga o Omata Poraka (Block) ; ka haere i runga i te rohe kite hauanru o Omata Poraka (Block), makere noa kite moana i Okurukuru; ka haere atu i te mutunga ote tai pakoa kite tiraaianga ole rohe whaka-te-marangai waeDganai o nga awa o Waitaha o Puketapu.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580329.2.3
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 22, 29 March 1858, Page 2
Word Count
837Ko te kai rapu, ko ia te kite. Mane, 29 o Maehe, 1858. TARANAKI. Karere o Poneke, Volume I, Issue 22, 29 March 1858, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.