Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Ko te kai rapu, ko ia te kite. Mane, 29 o Maehe, 1858. TARANAKI.

Toro haere ana te raruraru i Taranaki—kaha haere ana te riri-tangi nui ana te mangai o te pu! E rongo ranei kite kupu rangimarie? E rongo ranei kite kupu a te kai kauwhau ? E rongo roriei kite tohe a te hunga noho pai ? E kore! He penei kau te whakahoki lii'ai, " oti me aha—e hara koia ta Ihaia i te kohuru ?" A ekore e mohiotia te mutunga, te peheatanga ranei o tenei kino. Ko Ihaia kua orau at'a ki Waitara—kua mahue e ia tona pa a te Ikamoana : kua whaia lioki e nga hoariri. Kotahi te pakanga i Waitara, tokowha nga tupapaku—no Ihaia ma tetahi, tokotora 110 nga hoariri. Ko nga kau, me nga poaka, me nga parau, mete matini patu-witi, me nga aha, mo nga aha, o Ihaia, mahue atu ana e iaki tona pa kite Ikamoana. tahuna maoritia ana e nga kai whai; ko liga beihei herea ana ki roto i te kete, tnaka atu ana kite ahi. Kanui te he 0 tenei—he hokinga atu ki nga ritenga kino o nga tupuna. Kongapakehao reira he nui to ratoa wehi kei hapai mai te raruraru nei ki runga i a ratou : nokonei 1 panuitia ai e Kawana Paraone ana korero a rr.ro iho nei. Ara, kia mamao atu nga iwi e whawhai ana, kia kaua e nuke mai ki nga wahi kua liohoia nei e te pakeha hei whakaoho i a raiou. E hoa ma, kua rongo matou kei te fiacre atu eta hi• ; konei tanga:akiT;i;anaki kite usau patu. II:pea tenei. Kua niuhio ra hoki'nga iwi okonei ki tc ahuarekamnga o te noho marie—kua i:ga ritenga whai hna o tc rangi;s:ariiMany;a. Koia matou lea Irarnnga ntu a:, Whakarerea te pa:u tangata— talinri i-.tu ki to whenua hci hoa riri mo koutou. Ko te karehu hoi patu, ko nga hua hei utu-. Kia toa! kia tea! ma te uaua anake ka taea a: nga taonganui 0 tenei pa, ara, e hnna nei i roto o to te whenua kopu. Kia mahara kite

hara te loa taua, be toa pahekeheke ? Ko te to-a ngaki kai e kore e paheke." Nana, ko te pukapuka tenei & Kawana Paraone, he mea taki te reo maori, kite reo pakeha hoki, kite Nupepa o te Kawanatanga o Niu Tire n e : I HE PANUITANGA.

Na Te Kawana, Colonel Thomas i Gore Browne,Tino Eangatira aha, aha, na te Kawana & tenei Koroni o te Kuini oNuiTireni tenei panuitanga. Eo te mea kua whawhai kua tnou patu etahi Iwi Maori i Taranaki i naia tata ake nei, a taataku iho ora noa hoki nga tangata o te Kuini e ata noho ana i runga i a mahi maori mahi tika hoki. Na ko ahau tenei ko le Kawana o ; Nui Tireni te panui nei te whakapuaki | nui nei i tenei kupu, ko nga tangata I katoa ahakoa ko wai ranei ko wai | ranei ko wai ranei ka kape ita le ture, j a kamau patu hoki i roto i nga rohe | kua whakabuatia nei kite pukapuka j e piri ana ki tenei Panuitanga, ko uua I taugata ka meinga e mau patu ana ; hei whawhai ki to Te Kuini mana, ITeoi whakatupatoranga ki a ratou ko | tenei anake, na, ka kitea e pera ana • ka tahuritia tonuiia atu e nga kai . whakiwa me nga Hoia a Te Kuini. I lukua e taku linga i whataputaia i raro iho i te Hiri Nui o uga Motu o Nui Tireni i Akarana, | i aua Motu kua oti nei te j whakahua i tenei tekau ma rua i o nga ra o Pepuere, i le tau o | to tatou Ariki Kotahi mano I ewaru rau e rim a tckau ma | waru j Thomas Gore Browne, Kawana. !v • - j .Na tc Kawana 1 mea, j E. \V. Stai'Tokd. ! Kai Tuhtuhi o t3 Koroni. Tuhungia, e t e Atu a, tk Kuini !

Nga rohe ole wahi kua korerotia i runga ake nei. Ka timata kite tahatahu moana ki warnganui o nga awa o Waita'na o i Pakolapu i te pito whakararo o to i rohe whaka to marangai o te Pere | Porak'a (Bell Block), ka haere atu i ! taua rohe whaka-te-marangai ki Otui wetaweta i le Teweue Rori (Devon r,«.; i-a

haere lonu i taua roheki Wakapirikirka, Te Pui-o te-raDgi, Te Matei, » Rorongia ;ka haere atu i runga if te lohe kite tongao tauaPoraka(Block) r kite Putatutonga, kei te rohe whaka-te-marangai o te Hua Poraka (Block) ka haere atu i rcira i runga i te rohe whaka-te maraugai o taua Poraka (Block) tutuki 110 a kite awa o Mang:>raka; ka haere tonu i te iaha-taha maui o taua awa ki tuna kauru; ka haere atu i veira kite pikonga ite Hau aaru-raa-touga o Omata Poraka (Block) ; ka haere i runga i te rohe kite hauanru o Omata Poraka (Block), makere noa kite moana i Okurukuru; ka haere atu i te mutunga ote tai pakoa kite tiraaianga ole rohe whaka-te-marangai waeDganai o nga awa o Waitaha o Puketapu.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580329.2.3

Bibliographic details

Karere o Poneke, Volume I, Issue 22, 29 March 1858, Page 2

Word Count
837

Ko te kai rapu, ko ia te kite. Mane, 29 o Maehe, 1858. TARANAKI. Karere o Poneke, Volume I, Issue 22, 29 March 1858, Page 2

Ko te kai rapu, ko ia te kite. Mane, 29 o Maehe, 1858. TARANAKI. Karere o Poneke, Volume I, Issue 22, 29 March 1858, Page 2

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert