HE MAHI PAI.
Kua kiia mai e nga tangata okonei kia taia ki roto o te Nupepa te kohikohinga moni o ratou mo te Hahi Weteriana, ara, mo te Komiti Kaumatua e whakarite ana i te mibanere mo ia wahi, mo ia wahi. Kei nga tini motu o te moana nga mihaners e noho ana. Kun tokomaha nga tangata maori o Wibi kua tahuri kite Karakia—he mano, mano tini. lie tangata kino rawa nga tangata © aua motu, nui noa atu to ratou ritenga kino i to iiga tangata maori o konei i to ratou maoritanga: otira ka mahue haere to ratou kinonga. Ko T angatapu hoki kua kapi noa atu i te Karakia. He nui te mahi ato reira kingi, aKingiHori. He tangata pai tena —he kai kauwhan hoki. Na, ko te mahi a te Komiti he tuwha mea hei oranga ma nga Mibanere e noho ana ki era wahi, ki era atu ano hoki. Ko nga tangata o ia wahi, e kohikohi ana i te moni mo ratou. Na te penei hoki i puta mai ai nga Mihanere ki konei imua, i pahure haere ai nga tikanga maori onamata—i tupu ai te pai o tenei whenua. Ko nga moni enei i kohikohia e nga tangata okonei inaianei:— Piioone.
HEI TITIRO MA NGA KAI TOHI RETA. —Ko nga reta enei kua tae mai ki an —he niea homai kia taia ki to tatou uei Karere. Kei au ano enei reta e takoto ana, a kei nga wiki e takoto ake, ha uru katoa ki tenei Nupepa. Tera pea etahi o ratou e noho pouri ana mo te roa o te takotoranga noatanga o a ratou reta. Nokocei taku kupu kotahi nei; —To matou whakaaro tenei, e kore e tika kia kapi katoa te Nupepa i nga reta: erangi, kia kotahi rarangi hei panui i cga
korero a te pakeha; kia kotabi rarangi hei wbakaatu i nga ritenga o te Hokolic\o; kia kotahi hei korero i nga rongo o to tatou uei raotu, i nga rongo hoki o tawabi; kia kotabi bei tapokoranga mo nga Waiata e whiriwhiria raai Dei e matou no roto i te Pukapuka a Kawana Kete : —kia maha ai nga wbakaaturauga. A, ka kite nei koutou i te pai o nga Korero Tara o to tatou hoa aroba, a te Hutana, ka puta te karaaga, " Tukua rawatia, kia tino kapi te rarangi i aua korero abuareka." Heoi ra, ma te penei anake ka manakobia ai to tatou Nupepa. Kei mea koutou be kino no a koutou reta i roa ra—kahore, koia ano tenei, ko to matou nei biahia kia wbakanuia nga korero ke atu. Ka boba ra pea te korero Nupepa me he mea be reta anake. Erangi kia rongo wawe ano koutou ki nga tangata na ralou enei reta. Ara, na Timoti Taha, na Henere Te Motoi,na Noa Te Rauhihi,na Tamati Wirema, na Karehaoa Tauranga, Na Wirema Waaka, na Eruera Te Matata, na Wepiha Te Rimunui, na Tamati Eruini, na Hipirini Taewaraki, na Wiremu Te Kairangatira, na Rei Te Pukekura. Kai Tuhi.
Wiremu Hapimana Natanabira Tepoari Aoaru Taniora Beta x> s. 1 1 10 5 10 5 5 u. 0 0 0 6 0 0 Kaweaki runga „, ... £2 16 6
....£2 16 6 Watikina 5 0 Baraeka. 0 Hatarama 5 0 Haara 5 0 Hare Paeawa 2 6 Ihapera 5 0 Harawira 5 0 Haira o 6 Neta Taniora o 6 Tamati Mataipu 4 0 4 16 0 Waiwherowkero. Matiaha 6 0 Hakopa 15 0 Kone Waitere 10 0 Te Rira 2 6 Makuare 7 0 Harete 5 6 Wirerau Pakakutu 5 0 Piripi 4 0 Ria 4 0 Aporo 2 (i Taituha ratou ko toua w.mau 8 0 Hepanaia 2 (i S 12 0 Waiwhetu. Karipa te Iwhi 10 0 Karena te Hau o 0 Auaru Ront o 1 t> Rahira Ihi 2 6 Watarauihi Ngahenga 2 0 Tipene Te Raro 1 6 Karena te Wiwia 1 0 - 9 13 0 Te Aro. Rihari Wunu t> 0 Tamati Wiremu :3 0 Enoka 0 Raita i 0 Hona Matia I 0 Ripeka 1 0 Hakaraia 2 6 Matire 2 0 Marara 1 6 Heni Te Tauroa I 0 Erueti o 0 Karuraina 1 0 Karena Wunu 3 0 Hara 1 0 Hemi Parai 5 0 Turia 1 0 Taimona 1 0 Panapa Uruterangi 1 0 Erana 1 0 Rihi 1 0 ..£ 11 13 0
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580215.2.4
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 19, 15 February 1858, Page 2
Word Count
728HE MAHI PAI. Karere o Poneke, Volume I, Issue 19, 15 February 1858, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.