Rangitatau.
14 Pepuere, 1899. Kite Etita W. W. Hipaugo o te Tiupiri Niu Pepa o Whanganui. Ehoa tena koe, mete komiti whakahaere, kia ora koutou katoa, me nga morebu o te iwi, te na koatou i roto i te aroha kite bunga mate, e ruku popo nei, kite wabi e korerotia nei ki a tatau, kua boki atu ratau kite aroaro o te Atua, e tatari mai aua ki n»a mea o muri nei, a kia rupeke atu rano, ka paunatia ai te bonore mo te mea i tika, te bonore k.ore, mo te mea be; kati tenei hoki nga morehn o konei, te noho nei i runga i tau a abua tabi; kati kia ora koutou i koua, e ora ana boki matau i konei. I te 14 pe])uere, 99., ka panuitia te nama 47 o te Tiupiri Niu Pepa ki nga Taane ki nga wahine o to matau Kainga. ka mutu te panui, ka tabi ka puta te wbakaaro a nga tangata' kia wbakatnria be komiti mo ratau i runga i nga tute ate Tiupiri, a wbakaaetia ana. Ka kia kia wbakaturia kia rua nga komiti, kia kokomiti wahine kia kotabi koruiti Taane, ko te komiti wabine mana te wbakabaere mo te tono pepa, mete kobi moni, bei utu i nga pepa, o nga pepa e rua, o te puke o te Tiupiri. Ko te komiti taane, bei tau toko ite komiti wabine, bei wbakabaere bokiinga tikanga katoa e puta ai be pai, be rangi marie, be
ata noho, mo nga tangata o tenei kainga ake, me nga tangata e haere mai ana ki kouei noho ai, I konei ka tu te pooti mo nga tangata hei Tiamana, hei kaitiaki moni, hei hekeretari, hei mema mo au a komiti e rua. 1.--Ka pootitiako te tiamana mo te komiti wahine tu ana. Ko Kafcerena Apihai Eangitakaiwaho te tiamana. 2. Ka pootitia ko te tiamana mo te komiti taaue, tu ana ko Purua te Hokiiwi te whakatatare o te Eangi te tiamana o te komiti taaue. 3. Ka pootitia ko nga kaitiaki moni mo aua komiti e rua, tu ana ko Katerina Apihai Eaugitakahvaho raua ko Puuua te Hokiiwi te whakatatare o te Ean»i nga kaitiaki moni. ° 4. Ka pootitia ko te hekeretari mo aua komiti e rua, tu anako H. T. Whatahoro te hekeretari o aua komiti e rua. s.—Ko nga ingoa o nga mema o aua komiti e rua, koia tenei. Katerina Apihai Eangitakaiwaho. Maihi Meri Turei. Te Aitu Materoa. Meri Toone. Mata Eautahi Whatahoro. Eilii Tauria Papanui. Tini te Aoparera. Pirihira Turei. Koia teuei nga mema o te komiti wahine. C—Ko nga ingoa onga mema taaue koia tenei. Punua te Hokiiwi te whakatatare o te Eangi. 11. T. Whatahoro. E. Turei Eangitakaiwaho. Eopata Pou Turei. Apihai Turei. Aliitaua Matenga. Materoa H. te Ua. Papo te Whareraupo. E. T. Manihera Eangitakaiwaho. Tauria Papanui. Koia tenei ligamema o te i komiti taane. I mnri o tenei, ka ata whakaarotia nga ture a te Tiupiri, he nui te pai o aua ture katoa. Engari kotiihi te ture kaore i marama kite titiro a aua° komiti e rna. _ a~a ko te nama 5, he penei no te whakaaro o te komiti, kite tango te tangata ito pepa timata mai i te 5, o Hanucre «J9 tae atu ki to fcau !)i) ka whiwhi ia i nga pepa katoa, hei utu mo tana 10 hereni; otira ko te tapgata i tango pepa i to 5, o llime o te tau 09. E kore ia c whiwhi ki nga pepa o nga marama e ono kua palmie ki muri, a ka Euihi hoki tana tangata i tetahi Hawhe o toua moni. Na koia ka i.ioi atu tenei komiti kia whakatika ia te ahua o tenei ture. Ara me rirai ta tangata, te utu o te moni to herein timata mai i te marama i tango ai ia i te pepa, tae atu kite mutunga mai ote tau e rite ana mo tona mom, ko te whakahoki ki muri, e kore lera e taea, i te mea e kore ia e whiwhi ki nga pepa o te tau.
7.—Ko nga mema eiuoi atuanskia tukua mai he pepa mo ratau koia teuei Punua te Hokiiwi te whakatatare o te Rrngi. H. T. Whatahoro. E. Turei Rangitakaiwaho. Ahitana Matenga. Apihai Turei. Materoa H. te Ua. E. T. Manihera. Maihi Meri Turei. Ropata Turei. Hon T. Manihera. Te Aoparera Matenga. Mataßautahi Whatahoro. Tauria Papanui. Katerina Apihai Rangitakaiwaho. Hariata Ropata Turei. Heoi ko te tino kupu atu Ida koe me to komiti kia tukua mai nga pepa ma eua tangata, a ma muri e whai atu kite tono pepa mana ma ratau ranei. Kia tee mai te Nama 48 o te pepa Tiupiri ka tukua atu ai e nga tiamaua te moni pane kuini mo nga pepa i tonoa atu i naia nei e nga komiti e rua nei. B.—Ko euei mema katoa to ratau kainga hei tukunga mai i nga pepa, reta ranei mo ratau ko Rangitatau Morrison's Bush Poutapeta Wairarapa. Heoi kia ora koe mete kDmiti ote Tiupiri. H. T. Whatahoro. He tflhakamairama. E tika ana te titiro mAi o te komiti mo runga i te Ture o te pepa i panuitia, i te 5 onga ra o Hanuere i te wharaugi 6, kei te 5 onga Ture. Kaua hei waiho i taua Ture, kei pa he mate ki nga tangata, ina pou nsa pepa, kaore hoki he pepa e toe ana, waiho i ta te komiti, ko te hunga tika teua Hei whakahaere mai, kia ora.—W* Hipango.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18990223.2.6
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 2, Issue 49, 23 February 1899, Page 2
Word Count
922Rangitatau. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 2, Issue 49, 23 February 1899, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.