He Whakaaturanga mo te tau 1899.
Tenei kua tutuki te tau o to tatou Tiupiri, i timata mai i te wha o Hanuere 1898 kite rima onga ra o Hanuere 1899. Tuatahi—Kote hunga i timata mai ia Hanuere, Pepuere, Maehe, te utu ma ratou te kau marua hereni mete hikipere timata mai ia Aperira, Mei, Hune, Hurae ; te kau hereni; timata mai ia Akuhata, Noema, Tihema; e rima hereni. Tuarua—Me whakaputa atu a koutou moni ki 0 koutou komiti, mehemea ia kua
tu, kite kore me tuku tonu mai e ahau Kia wawe te mutu nga raruraru o te tau tawhito. Tuatoru—Ko te marama hei timatatanga ko te 5 ongara, Hanuere 1899. Ko te utu mo to tatou pepa te Kau hereni i te tau he kupu tuturu tena. Tuawha—Ko te tango a te tangata a te wahine, mo te tau anake, kaore mo te hawhe tau kua mutu tena ritenga i te tau kua mahue ake nei. He kupu tuturu tena. Tuarima—Me timata katoa koutou i te 5 onga ra 0 Hanuere, koina te timatatanga tika, kite waiho mo Pepuere, mo Maehe, Aperira me eraatu marama tango pepa ai, ka whakahokia ano kite timatatanga ote tango pepa ki a kore ai 0 tatou raruraru kite mabi haere mete tiaki haere. Tuaono—Ki te tu nga komiti oia wahi, o ia wahi, koi na te hunga mana kite whakahaere i to tatou pepa, me ona Etita. - Tuaono—Me awhina mai koutou ito koutou Etita kia waiho nga mahi maana ko te whakahaere. i nga tikanga ote pepa kia pai, ai, kote kohikohi korero, ko te titiro i nga reta e tukua mai ana, mete tukutukunga atu i 0 koutou pepa. Na ko ena mahi kaore he ruihitanga mo tatou, heoi ano te utu ko te kai ta anake. Na kite neke atu nga moni a nga kai tango pepa i te £llO ka toe ena ki 0 koutou ringaringa, kite kore e puta mai tenei moni i runga i te ngakau kore o te hunga tango pepa kite utu ia ratou pepa, mete kore hold ote iwi e tango pepa. Na ka pa ki a matou mana e utu. Ko tona ritenga ia e te iwi, kei te noho rangatira katoa te motu ki tenei taonga, he kai mahi matou ko a koutou mokai, koia i tangihia ake ai te reo 0 tatou maatua : " E Ihu whakaorangia ahau i tenei mate nui." Aki te ora ahau ki a koe te kororia nui te hari te pai." Na to koutou mokai, Na W. W. Hipango Mete Komiti.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18990223.2.24
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 2, Issue 49, 23 February 1899, Page 13
Word Count
424He Whakaaturanga mo te tau 1899. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 2, Issue 49, 23 February 1899, Page 13
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.