Huia Tangata Kotahi. HATAREI, APERIRA 7, 1894. KOTAHI PUTANGA ITE WIKI.
Ite Nama tuatahi tonu o to tatou manu i rere atu ai ki nga hoa i te 17 o nga ra o Pupuere 1894. I roto i taua Nama, nga Kape o nga tono, hei whakahokinga mai ma te hunga e mea ana kia rere atu te manu, a kua taea tenei te rua o nga maratna e tatari atu ana kite whakahokinga mai i aua kape, kia tukua atu ai te manu, Tera pea kua Porowhiua ki tahataha, Tenei ano te ngakau kei te Hari atu kite hunga e tuku mai nei ia ratou tono, a he hunga ratou kihai i whnvhi i aua Kape, i tukua atu ra ki nga hoa, Tenei hoki e tahi tono, he tono mai kia timatatia atu ano i te nama tahi «>te manu te tuku atu, a e mahara ana ano ahau, ko taua hunga pera lie hunga kua puta nga whakaro ki mua noa atu tauhanga mai ai,
ara kinga wa kaore nei ano i mohiotia noatia ona mahi e puta mai a reira, No reira ka hiahia tonu, kei hapa tetahi Nama o te M inu, E whakaatu mai ana ano, kei te whakapaiperatia nga Nama katoa o te Timatanga tae noa mai ki tenei wa,No te mea he Pepa tenei i puta ake i roto i te wa whakakotahi o nga iwi i raro i te Tiriti o Waitangi, a tera e whai tikanga nui tenei Pepa ki nga whakapaparanga e haere mai nei, No te mea ko aua whakapapa ranga te hunga e uru ki rote i te matotoru tanga o te aue tanga nui whakaharahara, E kore nei e tae te whakaro e takoto ma: nei i mua ia tatou, ko to tatou ahua hoki i tenei wa e rite ona ki Horoma raua ko Komora, e tupeke ana e koa ana e hari ana e waiata ana e whakatete ana e tawai ana kinga whanaunga me nga tuahine, a kaore he whakarot«nga kite rangi o Apopo, heoi ano ta tatou e whakaro ana i tenei wa kote rangi ona ake ano, Otira me penei ake ano e ahau i konei, te ahua kua mau nei kia tatou i tenei wa, kote ahua o te maori i mua he penei ano i to te Pakeha, te waingohia o te hua o te tangata i roto i te wahine kotahi, a, E tae ana mate wahine kotahi kite 24 tamariki, a tae atu kite 28,1 tenei wa kua puta ke te ahua, kua homai kia kotahi anake te tamaiti mi-ate wahine, a kia rua, kia toru, a. kote hunga whai tamariki kua rite tonu te tok >maha kinga wahine kaore nei a ratou, a, i mua hoki e mohiotia ana he iwi mana kite maori i ana tamariki, hei mau mo tonaingoa, a, Tangaengae rawa kinga karakia o te mahi kai o te tu kite riri, me era atu tika-
nga nunui, a kite kitea tetahi tamaiti whakarokore i roto i nga tamariki, ka kiia e te tangata (penei;, E taa, kaore pea koe i tangaengaetia e tou malua ? Kati ho runga i tenei ahua, o tjnei wa tonu, tena tatou tahi e marama, He tikanga kua takoto mai mo tatou kia Penei, kua oti noa atu te mohio he mau mau kia whakatinia te maori, a tena e whakarokore kia ratou tamariki, No reira ka homai kote mea e rite ana ki to tatou kaha, a ka whakahekea hoki to tatou tupu i roto i nga iwi e noho nei i te ao, kua whakahekea mai nei e tahi ki tenei wahi e noho nei tatou, E tino marama ana hoki tenei kei te heke haere te tupu o te maori, a E tino marama ana hoki kei te wareware ia tatou te pai moa, tatou uri, kei te whakaro tatou i te pai mo tatou ake, a, ka ahei ano kia whakahekea tatou ki tenei ahua ote mate Ina hoki kua haerea e tatou nga huarahi taimaha. kua Poaina tatou kinga huarahi he, hei mea e kitea ai te nui o te whakarokore i roto ia tatou, mehemea hoki kei le rite te whakaro kia tupu o tatou uri kua oti noa atu te tikanga whakakotahi, a ko taua tikanga e mahi ana mo nga ra kei tua, otira ko to tatou whakaro koto te maori e mea ana kia puta tonu mai i te *angi ano i mahia atu ai, a kote tikanga e oti tonu ana i roto i o tatou ra nei -koia kote Hoko whenua, a he tino mea nui tenei, kia whakahaerea e koutou tetahi tikanga kia araitia te hoko, - inga whenua e toe nei ki nga maori, koia hoki tenei te tikanga nui ma tatou e mohiotia ai kei te whakaro tatou ki o tatou uri, a kia tahuri
, kite whakaako inga mahi e whai rawa ai, e tae atu ai te' painga kia ratou, Ite mea keite uaua te tikanga whakakotahi, i raro ite Tiriti o Waitangi, ki nga iwi o nga motu e rua, kote take ra i uaua ai, he penei hoki nga tika.nga e ahu ana kite ora, ko nga tikanga ia e ahu ana kite raru, he kuwaha whanui, He aha koa e te iwi kia manawanui kite taonga o Ngapuhi i to koutou ra, ka tu nei ki Turanga, He tipua te tikanga he tipua ano hoki koutou na o koutou whaea, a kia tipua ano te mahi, E kore hoki Koutou e taea to kii a muri ake nei he hunga wairangi, E ngari he hunga whaiwhakaaro kua mohio kinga mamae me te aue tanga nui kua timatatia nei te whaihanga te Ture hoko whakawhiwhi tera tau.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18940407.2.2
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 8, 7 April 1894, Page 1
Word Count
955Huia Tangata Kotahi. HATAREI, APERIRA 7, 1894. KOTAHI PUTANGA ITE WIKI. Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 8, 7 April 1894, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.