RETA TUKU MAI KITE ETITA.
E kore e tau kite Etita te he o nga korero e tukua ana mai kia taia kite pepa nei. Etita o Huia. Anaura, Pepuere 7th, 1894. Kutahi. Hi koro tena koe tekni hautu or 11 nga ite waka ate ao katoa, ara ate rahi mete iti. hei konara ma te Runjrarawa puano koe me tou whare p tiaki, heoi tenajjmihi atu, E te Etita utaina atu taku jviiiui te punakd ote ihu o te w.ikH ns oHciii Uei-fciroi',-. ma- te pi to whakararo ote motu nei u .i jfearoa, ara kite pai mai koe, koia tenei ka utaina nei kirunga. He Tamaiti kahore i mohiotia tona ingoa, engari e mohiotia ana tona whaea koia tenei Teingoa kote Ikanui, ko te matua tane ko Horahaka, ko te hapu o te wahine nei ko te uri taniwha. kona whanaunga o taua wahine nei ote Ikanui ko Huri, ko te Naana. ko Irikohe. ko Kako, ko Tntaki, ko Mere, ko Hine titore, me etahi atu, he whanau kotahi enei, a hei i ramutu kia ratou te wahine nei a Ikanui, ko tona Tamaiti he wahine engari kua wareware i te kaumatua nei te ingoa ote tamaiti nei, te take uana ingaro ai, kaua atu, note timatanga tonu o te whakapono kaore ano ratou i uru noa ki roto. engari kua korerotia he ratapn he karakia, ko to ratou kainga i noho nei kote akeake, kai waengn nui o Te Kerikeri o Mangonui, ara kei te puaha o Pewhai rangi, kei tetahi tartv wahi o kororakeka ranei, pea kote take i wehe ai tenei tamaiti raua ko tona whaea koia tenei, e haere ana aia kite whakangau paaka i te Ratapn, me ona hoa kua karanga mai te wahine ra kia ia i waenga nui ote nohanga wahine, nuku atu i te rua tekau, tnoumou whakapaipainoa, no taku tamaiti ke nga kahu e mauriara, he koroai taua kahu. ka mate ra i konei te kau matua nei i te whakatna kote take tenei i ngaro a> ia ia tona wahine me tona Tamiti e kii ana tekau matua nei kua pakari taua tamaiti kite haere, kua mohio ki tona ingoa, kati he whakaatu tenei mehemea kai te ora tana tamaiti rane! ona uri ranei rapua mai te kau matua nei a Horahaka, kai tepai tonu ia kaite ora, me matou me ona uri katoa i roto i tenei whenua me Uawa, kite mea
kei te marama tenei whakaatu kite pito whakararo haeremai rapua, heoi ka mamae koe i te taumaha o tenei utanga otira mate aha te tuara totara e mamae ai na te hoa, Hori Timoti Tohungia.
Te Rui o Puanga,' Patea, Pepuere 7th, 1894. Kia Ihaia Hutana, Etita, tena koe. E pa tenei ano etahi utauta moto waka me uta atu ano, i ahau i konei ahakoa kino he kinona Te Auripo, iti he iti whanatu kaua e rukea kite wai. Ehoa rere ? Whakarongo mai note 18 onga ra o Hanuere nei I timata ai Te Tu ote kooti whenua Maori ki konei, ko Te Patara Te Tiati ko Hohepa Horomona o N' Ton te Ateha. Ko te Poraka kei te aroaro ote kooti, ko Oruamatua Kaimanawa ona eka 115,500. Konga Kereeme—--Ist. —Na Ihakara Te Raro me etahi atu 0 N' Whiti, ko Kapene Pereki te kai whakuhuere mo te taha kia ratou. 2nd. —Na Katerina Hira o N' Te Upokoiri. 3rd.—Hori Te Tauri, ma o N' Tama, ko Ruihi Reweti te Kuiwhakahaere. 4th —N' Te Taenui. ko Te Kawhe raua, ko Te Pokera nga kai whakahaere. sth.—Anuru Te Wanikau. ko Pareihe Tuki te kai whakahaere. 6th. —Heperi Pikiaangi me N' Tama tuturu, ko Tea, Aperahama te kaiwhakahaere. 7th—Nif/Teoti Pohe me etahi atu o ' >n;ati Tauiuhi te r: -triah*.. 1 aViiV . 1 * : »•"- K.ua kapi te Keehi a Katerina Hira, a kei Te Keehi a Heperi i enei ra, ka kapi pea Tana Keehi I tenei wiki kite whakaaro iho Tera E rua marama kei inuri ka oti ai tenei whakawa. Heoi Ehoa nga kupu mo naianei. Na tohoa i Moawhango.
Ngatauewaru, Mahitaone, Wuirarapa. Hanueri 28, 1994. Kia Etita o Huia, E hoa tena koe. Me tou Runanga Honore me tou whare ka on mau e hoatu enei kupu ruarua nei kia Huia raana e mau atu kinga raarae o nga tangata e tango ana i te Peka o te kotahitanga e noho ana i runga i Aotearoa mete Waipounamu me nga Moutere ano hoki e ana ki Niu Tireni ara ko ahau ko tenei kuare e tau Toko ana i te Pouri o te Etita i whaka maramatia nei e i a i te Nupepe Natna 28 i te 20 o Hanueri, 1894, i te tahi o nga warangi o taua pepa ko taku tautoko i te pouri o te Etita kai Ngawhakatauki ao tatau Tipuna penei Rere ai te Manu a katau ano ki runga i te pae, tuarua ma te rango ano te waka ka tere ai te Too e te tangata, 1 ' tua toru mo te riri ko te patu kite tahi ringa ko te waka puru kite tahi ringa penei ai taku whakaaro mo to tatau taonga me Rauwhi ano Uana kia whaikaha ai hoki kite wakaatu kia tatau i nga Tini korero o te ao, Tenei tetahi mate ka pa ki tetahi takiwa n Wairarapa nei ara ki o kuru-
patu -i te 26 o Hanueri nei ka mahi te tahi pakeha me ana tamariki kite ws&apu i nga . oti i te tekau matahi o nga haota o taua ra ka timata te tangi ote whaitiri mete Uira ka rokohar ga taua pakeha kirunga i te whakapu, kapa 1 te Uira mate tonu atu i te 28 o te marama nei ka nehua ko kamana te Ingoaotaaa, pakeha he tangata Eiihi aia i o kurupatu. > Heoi naku ma to kootoa hoa aroha i roto i te kotahitanga. Na M. Tamaiwakakitea.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18940217.2.10
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 1, 17 February 1894, Page 3
Word Count
979RETA TUKU MAI KITE ETITA. Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 1, 17 February 1894, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.