HE ORANGA NOATANGA I TE WHATITIRI ME TE HIKO.
No te Wenerei te 3 Hanuere nei. E mahi taiapa ana a Tamati Taro raua ko Hone Moananui mete raua hoa, i Matahiwi, Ia ratou e mahi aua e whakauana i te Terehia Poohi ka Puta te ua
mete Whaitiri, ite mea kua kaha t rawa te ua ka mea atu a Hoone kia hoki ratou ki. te kainga mea atu a Tamati taihoa kia wha"fcamarpk.a nga waea e v torif o te taiapa, i tera wj* kua kaha rawa te whiu o te*ua kua haere a Houe featahi ka haere atu kite , jtiki ite kani mete Kama, £ toru pea ona hiko i nga atu i te taha o te Tereina Poohi, ka papa te whatitiri mete Hiko ka pakaru mai te Tereina Poohi, ka rutua a Tamati kite whenua, ka re re ke atu te kani mete Hama i tona ringa mete lltiro atu ngahoa, roa rawa *e takoto ana ka atu nga hoa ka whakaarahia ki runga kaor,e irkofikori ako kSore hoki i & nga te Manawa, .E rua tekau meueti pea katahi ka nga, No te nga anga ake ote manawa ka Pakaru mai te totoo roto ote tinmann, kua whati whati ano hoki nga Niho, I te wa e takoto ra a ia e rore tonu ana te ua >lr Kote Poohi i ngakungaku katoa a ko te pito anake ki raro kei te tu, E rua pea putu te roa ake ite whenua te wahi i toe No taua tupapaku kei te pai, I haria mai a ia e Hone kite Taku ta i Hehitingi nei, kia unuhia nga Niho i whati. Engari kei te ahua mate tonu te tinana o taua tangata i naia nei. Kei te Patai pea nga hoa lie aha ra 1 tupono ai te Hiko k taua tangata, He mea ano tenei hei whakatupato ia tatou, ko te take ra, Nona e hari ana i te kani me te Hama i te wa o te whatitiri me te Hiko, Ko te mea, He tupato rawa te Pakeha mo nga mea Tira ite wa whatitiri mete Hiko e kore e waiho noa i te wahi watea aha koa i roto i te whare e hangai ana ki nga wini ka uhia rawatia kia ngaro— Na te Etita.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18940120.2.3
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Issue 28, 20 January 1894, Page 1
Word Count
384HE ORANGA NOATANGA I TE WHATITIRI ME TE HIKO. Huia Tangata Kotahi, Issue 28, 20 January 1894, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.