Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Apanui e!

E klia ana, he raumati nga rangi katoa i Te Whanau-a-Apanui, otira, i rangona tera ahuatanga i te whakaekenga o nga Kaiwhiri oTe Taura Whiri i te Reo Maori ki runga i te marae o Otuwhare ki Omaio. E takoto ana te moana, kaore hoki he kapua kotahi i te rangi. And nei kua raumati ke.

I rangona ano te mahana i te rere o nga korero i whakatakotohia ki mua o te whare, o Te Poho o Rutaia, e nga pakeke i tautoko i te hui. Ehara i te mea ko Te Whanau-a-Apanui anake te iwi i tae atu, i reira ano etahi no Te Whakatohea, no Ngai Tai, no Ngati Ira (ki Waioeka) me nga tamariki mai i Te Kura Mana Maori o Whangaparaoa me Te Kura Kaupapa Maori o Waioeka. Kaumatua mai, kuia mai, rangatahi mai - ano te ahuareka o te nohotahi a te iwi - ko te reo Maori te take.

Koianei te tuatahi o enei momo toronga a te Poari o Te Taura Whiri i te Reo Maori. Ahakoa ko te hui a-marama o te Poari te kaupapa, he wa ano hoki tenei e taea ai e Te Taura Whiri te rongo ki nga take epa ana kite reo i roto i nga rohe. E ai ki a Awanuiarangi Black, Kaiwhiri i te Reo, “E tika ana kia tae mai matou ki mua tonu i te iwi. Kei pohehe ratou he taniwha ke Te Taura Whiri i te Reo Maori, a, kei Poneke tana rua.”

Otira, no te ahiahi tuatahi i whai wahi mai tena me tena ki te whakatakoto i ona whakaaro, i a ratou take ano hoki ki mua kite aroaro o nga Kaiwhiri. E wha nga take matua i whakatakotohia; ko te mita ote reo mete ngaronga o nga kupu o mua, ko te tokoiti o te hunga korero Maori e noho ana i te kainga, ko nga momo kaupapa e whakaturia ana hei whakarauora mai ite reo kite rohe, mete wahi nui ki te whangai i nga rangatahi me nga mokopuna i roto i nga kura kaupapa Maori me nga kohanga reo.

Katoa enei take, ka rangona nuitia huri noa i te motu, heoi ano, ki ta Glenis Philip-Barbara Tumuaki o Te Taura Whiri ite Reo Maori, “He pai kite rongo i nga momo kaupapa reo e haere ana i te rohe nei. Otira, kua oti i a Te Whanau-a-Apanui te whakatauira mai, e kore te reo e ora i te kaupapa kotahi anake. E kimi ana ratou i to ratou reo i roto i a ratou ano. He hua nui i roto i tera ahuatanga.” E klia ana ko Te Whanau-a-Apanui he iwi manaaki, ka maringi noa ana kai, ka makere ano ana taonga, ka ngahoro noa ana korero. Kei te mihi Te Taura Whiri i te Reo Maori kite iwi kainga ote marae o Otuwhare me nga iwi i tae atu kite manaaki iTe Taura Whiri ite Reo Maori. Tena koutou katoa.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20130901.2.2

Bibliographic details

Muka, Volume 26, Issue 3, 1 September 2013, Page 1

Word Count
494

Apanui e! Muka, Volume 26, Issue 3, 1 September 2013, Page 1

Apanui e! Muka, Volume 26, Issue 3, 1 September 2013, Page 1

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert